I OVOG leta armija sezonaca "okupirala" je plantaže grožđa, bresaka i maslina, na Ćemovskom polju nadomak Podgorice. Tu su i zaposleni u kompaniji "Plantaže" iz administracije, direkcije i jedinice vinogradarstva koji sa oko 50 sezonaca čine pravu malu vojsku berača. Rezultati uspeha su vidljivi gotovo na svakom koraku. Duško Kankaraš, direktor voćarsko-vinogradarske proizvodnje u "Plantažama", kaže, za "Novosti", da su upravo počeli sa berbom dve sorte maslina - maurino i lesino, a nastaviće sa istarskom bjelicom i arbekinom. Plantaže broje 10.000 stabala masline, a ove godine planiraju da posade još 3.000, a za dve do tri godine još 7.000, čime će zaokružiti broj na 20.000 stabala.

- Pre 12 godina počeli smo sa proizvodnjom maslina. Dosta skeptika i stručnjaka nam je govorilo da to ne radimo, jer Podgorica nije maslinarski kraj. Međutim, naša upornost se isplatila i sada planiramo da uberemo od 25 do 30 tona i proizvedemo do 3.000 litara najkvalitetnijeg ulja. Idemo na ekstra kvalitet, beremo malo zelenije masline, jer samo tako ćemo imati kvalitetnije i bolje ulje. Od 100 kilograma ploda dobijamo deset litara ulja, a priznanje za kvalitet dobili smo od stručnjaka iz Slovenije koji su članovi Evropske komisije za degustaciju maslinovih ulja. Kao što vidite, plodove beremo sa grane i hladno cedimo - kaže Kankaraš. - Planiramo da nabavimo liniju za preradu maslina, proizvodimo hladno ceđeno ekstradevičansko ulje i da imamo liniju za njihovu preradu. Naše masline sada prerađujemo u Kručima na masleniku Kolari. Kada ceo posao završimo imaćemo zaokružen ciklus od sadnice do ulja.

Prijatno je juče bilo među maslinjacima. Sunce jeste grejalo, ali ni izbliza kao usred leta. Elvira Balota neumorno je brala plodove masline. Došla je iz Rožaja i na plantažama radi kao sezonac.

- Ko će da radi može i da zaradi. Meni je isplativo i zato sam ovde. Uvek ću se odazvati akcijama. Obezbeđen je smeštaj, a imamo i dobru hranu - kaže Balota.

Tu je i Ljuca Đurašaj, tehnolog u "Plantažama".

- Uživam u ovom poslu. Nije naporno. Beremo plodove našega rada - kaže zadovoljno Đurašaj.

Duško Kankaraš / Elvira Balota

Sezonski radnici i ove godine u velikom broju bili su prisutni na plantažama. Prosek berbe vinskog grožđa, po rečima Kankaraša, kretao se između 800 i 1.000 kilograma.

- I za tu količinu moglo se lepo zaraditi, u proseku 20 evra na dan. Imali su obezbeđena tri obroka i spavanje. Trudimo se da im omogućimo što bolje uslove boravka. Svake godine okrečimo prostorije u kojima borave, a mnoge smo uspeli da klimatizujemo. Nažalost, ima i onih koji ne ostave prostorije u onakvom stanju u kakvom su ih zatekli - dodaje Kankaraš.

Ovogodišnja berba počela je stonom breskvom na 44 hektara. Bilo je planirano da se ubere 560.000 kilograma, ali je rod premašen sa 650.000 kilograma!

- I svu breskvu smo prodali! Berbu stonog grožđa na površini od 167 hektara počeli smo u prvoj nedelji jula, dok je berba vinskog grožđa bila najranija do sada - ističe naš sagovornik.

Vinogradi se prostiru na 2.310 hektara i najveći je zasad u jednoj celini u Evropi! Zbog toga su i vinogradarski poslovi na Ćemovskom polju najveći na Starom kontinentu. Na tim poslovima bila su angažovana tri kombajna - samohodni koji menja 150 radnika i dva vučna koji zamenjuju po 50 ljudi.

MILIONI

Upravo je juče završena berba vinskog grožđa. Ubrano je 19,8 miliona kilograma vinskog grožđa, a plan je bio 18 miliona. Problem je bio obezbediti radnu snagu, ali su 700 berača uspeli da obezbede iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

ZARADA PO GAJBI

Stono grožđe je plaćeno po gajbi. Ubranih sedam kilograma je 0,40 evra. Bilo je radnika koji su brali i po stotinu gajbi na dan i zarađivali po 40 evra, dok je gajba ubrane breskve od 3,5 kg iznosila 0,18 evra, pa su pojedinci mogli da zarade po 30 ili 40 evra.