SRBI kao autohtoni narod u Crnoj Gori su građani drugog reda. To često poslednjih godina ističu predstavnici tog naroda - crkveni velikodstojnici, intelektualci, političari, ali i obični građani. Progon Crkve i sveštenstva, krišom otvaranje vrata nekanonskoj CPC, dovođenje srpskog jezika kojim govori većinski narod u kategoriju drugorazrednog, potiskivanje ćirilice. Zatim, istorijski događaji u kojima su zajedničke pobede nekada slavile vojske Crne Gore i Srbije, a od njih se distancira današnja zvanična Podgorica. Obeležavanje veka od održavanja Podgoričke skupštine i ujedinjenje dveju bratskih države u zajednicu ostalih južnoslovenskih naroda, samo su deo problema koji dele pravoslavni narod u nekadašnjoj "srpskj Sparti".

Uz to, briga raste i zbog egzistencijalnih problema, nemogućnosti da se Srbi zaposle u državnim i privatnim firmama, zbog čega mnogi teška srca odlučuju da napuste ognjišta i krenu trbuhom za kruhom u beli svet. Posebno je veliki odliv umnih kadorva, intelektualne elite i mladih koji bi rado ostali da svoja znanja i umeća valorizuju u Crnoj Gori.

Međutim, predsednik Crne Gore i lider vladajućeg DPS Milo Đukanović ovih dana je saopštio da Srbi u toj zemlji nisu ugroženi.

- Jedini koji se tome opiru su lideri prosrpskih partija u Crnoj Gori, koji malo-malo pa iniciraju ponovno prekrajanje Ustava, kako bi država Crna Gora postala država srpskog i crnogorskog naroda i kako bi srpski i crnogorski jezik bili jednaki ili ravnopravni u crnogorskom ustavu - kazao je Đukanović za javni servis.

Da bi se rešili nagomilani problemi, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će predsedniku Crne Gore uputiti poziv da dođe u Beograd.

- Mi iz Nove srpske demokratije smatramo da je eventualna poseta Mila Đukanovića predsedniku Srbije, ukoliko prihvati poziv koji je Aleksandar Vučić najavio da će uputiti, dobra prilika da predsednik Srbije u tom razgovoru istakne sve one neupitne činjenice o diskriminaciji srpskog naroda u Crnoj Gori koje su mu naši predstavnici saopštili na sastancima koje smo skoro imali - saopštili su iz NSD.

ZANEMARENI U CRNOJ Gori brojnost Srba je oko 30 odsto, ali je njihova zastupljenost u državnim institucijama minorna i kreće se jedva sedam procenata. Iako je srpski većinski jezik, kojim govori oko 70 odsto građana, službeni je crnogorski (oko 35 odsto). Srpska pravoslavna crkva je institucija kojoj se u Crnoj Gori najviše veruje, a najmanje nekanonskoj grupi okupljenoj oko raskolnika Miraša Dedejića.

Poručuju da od Vučića očekuju da Đukanoviću skrene pažnju na to i zauzme se da se položaj srpskog naroda u CG popravi.

- Poznato je da su ranije najznačajnije adrese u Srbiji imale ignorantski odnos prema nezavidnom položaju u kom se srpski narod u Crnoj Gori nalazi. Čak im je Đukanović bio bliži i imali su sa njim prijateljski odnos, i pored činjenice da radi sve kako bi Srbi u CG nestali. Imamo razloga da očekujemo da će sada situacija biti drugačija i da će predsednik Srbije u tim odnosima kao jedan od prioriteta staviti položaj Srba u Crnoj Gori i njegovo popravljanje - poručili su iz Nove srpske demokratije.

DUHOVNA OBNOVA

UPRKOS svim nedaćama u Crnoj Gori, duhovni život cveta, a narod je čvrsto u veri. Otkako je pre skoro tri decenije u Crnu Goru došao mitropolit Amfilohije, počinje velika duhovna obnova, koja je svoj vidljivi izraz dobijala i u obnovi hramova i manastira, pa čak i onih koji su porušeni od Turaka. Obnovljeno je oko 600 svetinja. Crna Gora je početkom devedesetih spala na desetak parohijskih sveštenika, a danas nema sela koje nema svog paroha.