Naučnici su zabilježili da na udaljenosti od tri do pet metara mnogi sisari i insekti mogu čuti te tonove. Oni su tokom istraživanja plasirali mikrofone na desetak centimetara udaljenosti od biljaka, u prvoj verziji istraživanja iz 2019. Snimalo se i u zvučno izolovanoj prostoriji i u stakleniku. Biljke su proizvodile zvuke na frekvenciji između 20 i 100 kiloherca.

To što ne čuje ljudsko uho naučnici su transformisali u čujne signale koji liče na zvuk pucketanje kokica, ili kada se stisne pucketava folija za pakovanje sa mehurićima.

Biljke koje su bile predmet istraživanja bile su paradajz i duvan. Izlagali su ih različitim uslovima. U jednom eksperimentu imale su premalo vode, a u drugom su im zasjekli stabljiku. Nije jasno da li se biljke oglašavaju da bi komunicirale s drugim živim bićima.

Da bi imali osnovu za poređenje, naučnici su posmatrali i primjerke koji nisu bili izloženi težim uslovima. Ispostavilo se da biljke pod stresom proizvode znatno više zvukova u odnosu na druge, 30 do 50 na sat. A kada nisu pod stresom onda se biljke oglašavaju samo jednom na sat.

Lilijah Hadani, stručnjakinja za evolucionu biologiju, kaže: "Kada paradajz uopšte nije pod stresom, onda je veoma tih". Uz pomoć algoritma naučnici su mogli da razlikuju vrstu tona koja je zavisila od vrste izloženosti stresu.

I druge biljke kao što su kukuruz ili pšenica proizvode zvukove pod stresom, kaže se u studiji koja sažima rezultate istraživanja.

"Zato je vjerovatno da se prilikom žetve čuju ti zvukovi", kaže Lilijah Hadani. Njen tim je pokazao da sposobnost proizvođenja zvukova posjeduju i kaktusi, vinova loza i kopriva.

Rezultati bi mogli imati konkretnu korist za poljoprivredu. Na primjer, na osnovu nivoa tonova može se prilagoditi zalivanje i na poljima i u staklenicima.

Naučnici kažu da se uzrok zvučnog oglašavanja biljaka mora potražiti u njihovoj unutrašnjosti. Kod biljaka koje dobijaju nedovoljnu količinu vode dolazi do takozvane kavitacije - stvaranje mehurova vodene pare prilikom isparavanja. Oni se šire i skupljaju. To dovodi do vibracija.

Molekularni biolog na Univerzitetu Hajnrih Hajne u Diseldorfu Sibaji Kumar Sanjal hvali ovo istraživanje. Prema njemu, na osnovu vrste tona može se odmah ustanoviti kada biljkama nedostaje voda.

"Prije svega, algoritmi i tehnika snimanja su veoma dobri". On dodaje da je za buduća istraživanja važno da se u njih uključe i druge biljne vrste.

Prethodne studije istog tima iz Izraela već su pokazale da biljke takođe "čuju" i reaguju na zvukove životinja i otkrili da morski peršun oslobađa slađi nektar kada je izložen zujanju pčele, prenosi DW.

(b92)