Barem, to sugeriše nova studija. Studija o kojoj je riječ objavljena je u The Astrophysical Journal-u i prikazuje drevno jezgro Mliječnog puta staro 12,5 milijardi godina.

Ovo jezgro, kažu istraživači, već je primijećeno u prethodnim studijama. Međutim, ovo je prvi put da je tako detaljno ocrtano i razrađeno.

Istraživači kažu da su uspjeli da sve tako lijepo povežu zbog metaličnosti zvijezda. Ovo je u suštini zajednički hemijski sastav i kretanje koje zvijezde imaju.

Gledajući ove informacije, istraživači su uspjeli da odrede koje su zvijezde čvršće povezane, dajući im dobar pregled jezgra drevnog Mlečnog puta. Ali, pošto zvijezde dostižu granicu svoje sposobnosti da spoje atomska jezgra i umru, ima smisla da se jezgro naše galaksije mijenjalo tokom vrijemena.

Pošto su najranije zvezde uglavnom bile sastavljene od vodonika i helijuma, ovo drevno jezgro Mliječnog puta bilo je lako ocrtati jer nije sadržalo mnoge metale koje su kasnije zvijezde sadržale. Dakle, kada nađete grupu zvijezda slične metalnosti, logično je zaključiti da su iz slične populacije ili čak formacije.

Dakle, kada su istraživači pogledali ovo područje galaksije koristeći ESA-inu svemirsku opservatoriju Gaia, identifikovali su više od dva miliona zvijezda čija metalnost sugeriše da su bile prisutne prije nego što se ivica Mliječnog puta proširila i postala ispunjena zvijezdama. Istraživači su tada počeli da nazivaju drevno jezgro Mliječnog puta "jadno staro srce" Mliječnog puta jer je siromašno metalom i veoma staro, prenosi b92. 

Ovo je takođe slučajno pronađeno u srcu naše galaksije, što znači da je moguće da su ostaci zapravo ostatak proto-galaksija iz djetinjstva naše galaksije.

Ova "sjemena" ili zvijezde nisu same po sebi bile punopravne galaksije, već umjesto toga sjeme koje bi se kasnije "zgrudvalo" da bi formiralo našu galaksiju Mlečni put, koja bi potom rasla kako se galaksije još više spajaju.