Ovo je jedna od sve češćih prevara u kojoj se građanima šalje SMS poruka kojom se traže lični podaci i brojevi bankovnih kartica.

SMS poruka stiže sa etiopijskog broja telefona i njom se traži da klikom na ponuđeni link žrtva navodno ažurira svoju adresu kako bi joj mogla stići nekakva pošiljka.

Dobro osmišljena prevara

– Dobio sam poruku, ali mi je odmah bio sumnjiv broj sa kojeg je ona stigla. Guglao sam i utvrdio da se radi o Etiopiji. Svakako mi nije padalo na pamet da idem na link koji je bio u SMS poruci, ali pretpostavljam da se u njemu traže lični i podaci o bankovnoj kartici – izjavio je sagovornik..

Dodaje kako ga je ipak, iznenadilo što u poruci nema nijedne slovne greške, niti pobrkanih padeža i rodova, a što je kako kaže naš sagovornik, povezano sa sličnim prevarama.

Ovo je samo jedan od načina kojima se sve češće varaju nedužni građani.

Mnogi od njih ipak nepromišljeno reaguju i uglavnom kada već bude kasno shvate da su pogriješili i da su žrtve prevare.

Primjera je mnogo, a navešćemo samo neke od njih iz različitih domena društvenog, ali i poslovnog života, a naslovi poput „Prisvojili su korist za sebe“, „Građani žrtve prevare“ i slično postali su dio naše svakodnevice.

Novac za liječenje

Nedavno je MUP Srpske uputio apel građanima s ciljem povećane opreznosti u vezi sa nezakonitim prikupljanjem novčanih sredstava u svrhu navodnog liječenja od strane državljanke Srbije koja je uhapšena zbog počinjenog krivičnog djela. Policija je navela pravila i uslove pod kojima se sprovođenje humanitarnih akcija realizuje legalno, te istakla da u takvim slučajevima građani ne treba da imaju bojazan da se odazovu akciji i daju svoj doprinos ukoliko to žele.

Obećavali im posao

Protiv dva muškarca iz Trebinja nadležno tužilaštvo je nedavno podnijelo izvještaj zbog dovođenja u zabludu više osoba prikazivanjem lažnih činjenica koje su im navodno mogle pomoći prilikom zapošljavanja. Konkretnije, muškarac se tereti da je predavao novac oštećenih saučesniku i da su prevarama zaradili više od 19.000 KM.

Poznat je i slučaj Prijedorčanke koja je, radeći kao blagajnica u marketu u Prijedoru, u banku uplatila dnevni pazar umanjen za 9.000 KM i time prisvojila novac za sebe.

Žena je u Tuzli varala ljude sa iznajmljivanjem automobila, te oštetila mnoga fizička i pravna lica za više od 126.000 KM.

Prevare na društvenim mrežama

O prevarama na društvenim mrežama je suvišno i govoriti. One se dešavaju na dnevnom nivou. Ponajviše kada su u pitanjuonlajn kupovina o kojoj je MUP Srpske apelovao krajem prošle godine, ali i krađa podataka, kao i drugi vidovi prevara koji se realizuju putem društvenih mreža. O jednoj takvoj je upozoravao MUP i početkom ove godine, a radilo se o “fišing kampanji” preko Viber aplikacije.

Društvene mreže su “klizav pod” i najlakše sredstvo manipulacije prevarantima koji vrebaju svoj plijen. Može se naširoko govoriti o raznim načinima pomoću kojih ljudi bivaju prevareni putem socijalnih platformi, pa je jako važno voditi računa o ponašanju i postupanju u digitalnom okruženju.

Suštinski, svi smo se nekada našli u situaciji da smo prevareni, na ovaj ili na onaj način, ali je jako bitno raditi na suzbijanju ovakvih pojava. Prevare se ne mogu iskorijeniti u potpunosti, ali se mogu u nekoj mjeri ograničiti. Važno je da svi razvijemo svijest da se ovakve stvari dešavaju svakodnevno i da treba da budemo oprezni i svjesni da u svakom momentu i situaciji možda baš mi jesmo žrtva prevare koja će na nas da utiče i odrazi se loše. Stoga, neophodno je povesti računa i dobro razmisliti.