Veliki četvrtak je pokretni praznik jer je dio Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedjelja. Vernici koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Posljednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubom na lijevu strana lica.

Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.

Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.Veliki četvrtak je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mleko.