"Žao mi je što nismo uspjeli napraviti iskorak. Evidentno je da nismo uspjeli kao predvodnici politika nismo uspjeli. Za očekivati je da u narednih par dana možemo nešto usaglasiti", rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a dodajući da su različiti razlozi zbog kojih zakoni nisu usaglašeni.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a rekao je da se ostalo na pozicijama koje su bile ali da će pokušati raditi kako bi došli do rezultata. On je rekao da su najbliži da dogovore zakon o sukobu interesa ali da su ostali "zakovani" kada je riječ o zakonu o sudovima i Izbornom zakonu. 

"I kada se ne složimo, radimo u atmosferi koja ipak ne znači nikakve sukobe i podjele. Probaćemo dalje da to riješimo", rekao je Nikšić. 

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da se od EU traži da obezbjedi datum za pregovore te da smatra da je dosta toga urađeno i da 21. marta, Evropsko vijeće treba da da pregovore. 

"Bez datuma o pregovorima to ne bi značilo ništa i bez datuma osjećali bi se prevarenima. Ostaje okvir od nekoliko zakona, zakon o sudu, zakon o sprečavanju sukoba interesa i Izborni zakon i naravno zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH koji smo rekli rješavati odmah poslije marta", rekao je Dodik dodajući da se uspjelo svesti priča o Izbornom zakonu na nekoliko tema, a to su izbori članova Predsjedništva BiH, izbora Centralne izborne komisije BiH. 

Govoreći o zakonu o sukobu interesa, Dodik je rekao da smatra da se to može završiti i uputiti u Savjet ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH te da bi bilo dobro da se taj zakon završi. 

"Budžet je usaglašen i trebao bi da prođe određenu proceduru. Dogovori o raspodjeli sredstava ostaju i treba da nastavimo da radimo. Ovo se ne može tretirati ni kao neuspjeh. Za razliku od prošlog sastanka došli smo u poziciju da imamo zakon", rekao je Dodik. 

Kada je riječ o zakonu o sudu, Dodik je ponovio da je Apelaciono odjeljenje treba da se dislocira u Banjaluku te da Sud BiH može da odlučuje i postupa samo po zakonima koje donose Parlamentarna skupština BiH. 

Dodik je ponovio i da ukoliko Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nešto nametne, da od evropskog puta nema ništa.