U određivanju trase i razvoja projekta Drinskog nasipa, uključen je veliki broj stručnjaka koji kažu da su postavili idealnu rutu na zemljištu koje je geološki sposobno da izdrži sva opterećenja ali i ekonomski zadovoljava i opravdava ono što ih štiti na branjenoj strani. Ako bi se odstupanja izvršila prema željama lokalnog stanovništva, to bi se uskoro pokazalo kao potpuno neopravdano.

- Sama nasipna trasa bi se gradila na nekom zemljištu koje nije geološki stabilno i tako će vremenom ovo područje iza nasipa značajno povećati nasip i dovesti do njegove nesigurnosti, mogućnosti pucanja nasipa, odnosno prodora velikih voda - rekao je Dejan Hrkalović, projektant Instituta za vodoprivredu.

Projekat Drinskog nasipša usklađen je sa stručnim službama u Srbiji, gdje je već počela izgradnja desnog nasipa. 
Hrkalović dodaje da su isti prinčevi u Srbiji i da su dogovoreni nivoi zaštite na mjestu, te da bi svako kretanje nasipa prema koritu Drine dodatno podiglo nivo rijeke Drine i time ugrozilo sigurnost već postojećih objekata.

Grad Bijeljina je zemljoposjednicima ponudio višu cijenu, pa bi umjesto dvije marke platili četiri četvorna metra. Ovo može biti precijenjeno, ali s ciljem da se projekt što prije započne. 

- Svjetska banka traži od svih da se slože da plan preseljenja bude bez identifikacije opšteg interesa, bez eksproprijacije iu dogovoru sa lokalnim stanovništvom. Videćemo šta će se desiti - rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Iako veruju da je izgradnja nasipa neophodna, lokalno stanovništvo traži promenu trase, a mnogi kažu da će im biti oduzeta najplodnija zemlja. Mnogi kažu da se politika nije miješala, ovaj posao bi bio odavno zakašnjen, i u suštini nitko ne bi trebao biti oštećen.

Izgradnjom nasipa Drina zaštitilo bi se oko 16% grada Bijeljine i izbjeglo godišnje štete do 15 miliona KM u poljoprivredi, stambenim i poslovnim objektima.