Uprkos brojnim žalbama, Vlada RS ovih dana sprema novi  set predloženih izmjena i dopuna Zakona o fiskalnim kasama, pravdajući  nove mjere kao  pozitivan uticaj na razvoj privrede i poslovnog okruženja u Republici Srpskoj usljed smanjenja obima sive ekonomije, unapređenja kontrolnih inspekcijskih postupaka i rast prihoda od kazni. Ali ono što rađa novo nezadovoljstvo u vezi novog zakona, jesu drakosnke novčane mjere I zabrane rada koje će se  još više  negativno odraziti na privredni  ambijent u našoj zemlji.

Koliko su ove mjere štetne potvrđuju I primjeri  u poslovanju malih preduzetnika, jer je značajan broj radnji nakon izrečene kazne  zatvaranja na petnaest dana, donio odluku  da u potpunosti stavi katanac  na svoj poslovni prostor.

Mnogi će se pitati kako I na koji način ovakve mjere se  negativno odražavaju  na male preduzetničke radnje,  ali dovoljno je reći da pod zabranom od 30 do 60 dana, poslodavac je pod zabranom poslovanja, ali je dužan da snosi ostale komunalne  troškove, plaćanje socijalnog I penzionog osiguranja I zakupnine poslovnog prostora.

Takođe,  U obrazloženju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama navedeno je da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona sadržan u potrebi unapređenja kontrolnih inspekcijskih postupaka u oblasti prometa robe i usluga s ciljem suzbijanja sive ekonomije, što je kao prioritet definisano i Programom ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2019. do 2021. godine. Ali zastupnici interesa domaćih preduzetnika smatraju das u ovo krajnje nepopularne mjere koje su destruktivne po  razvoj privrednog ambijenta.

Prije konačnog usvajanja ovog Zakona , predstavnici preduzetnika najavljuju Javne rasprave, kojima će pokušati da izmjene set nacrta zakona u svoju korist,što je preko potrebno ako uzmemo u obzir trend otvaranja I zatvaranja preduzetničkih radnji po Srpskoj. U Bijeljini, prema dostupnim podacima evidentan je pad novootvorenih preduzetničkih radnji  poslednjih deset godina.

U prošloj godini   ukupno  je  238 preduzetničkih  radnji podnjelo zahtjev za stalno odjavljivanje, dok su 102 radnje privremeno prestale sa radom. Iako je evidentirana ekspanzija ženskog preduzetništva čak u 40 odsto slučajeva registrovanih preduzetnika u Bijeljini, to ne znači da nema prostora za  njihovo nezadoljstvo, jer  se domaći preduzetnici najčešće žale na visoke  namete, visoke cijene enrgenata, skupe kredite, slabu kupovnu moć građana... A na sve ovo postoji strepnja poslodavaca od najvljenog zakona o fiskalnim kasama koji bi pod znacima navoda štitio domaću privredu od urušavanja.