Za razliku od ranijih studija, koje su topljenje ledene ploče povezivale uglavnom sa vetrovima, ova naglašava ulogu koju na to imaju veze između okeanskih struja i okeanskog dna, čime topla voda odlazi ka površini, saopštio je Univerzitet Hokaido.

Najbrže se menjaju ledene ploče na glečerima Pajn i Tvejts, koji nazivaju „glečerom sudnjeg dana“. Oni predstavljaju masivne barijere, a njihovo rapidno topljenje i mogući kolaps predstavljaju pretnju za priobalne zajednice širom sveta.

- Intenzitet i putanja okeanskih struja koje kruže oko ledenih ploča direktno utiče na dolazak toplih voda, čime utiču na brzinu topljenja – rekao je Taewook Park, istraživač Korejskog polarnog istraživačkog instituta.

Ovo pokazuje koliko je važno razumevanje okeana kada se govori o klimatskim promenama. Istraživači su posebnu pažnju posvetili termoklinu, sloju okeana između toplih dubinskih i hladnijih površinskih voda.

- Naše otkriće izaziva konvencionalno shvatanje onoga što se dešava. Pokazuje da veze okeanskih struja i okeanskog dna dovode toplu vodu ka površini što ubrzava topljenje leda. Sada kada to znamo, moramo da preispitamo gubitak leda na Antarktiku – rekao je Jošihiro Nakajama sa Univerziteta Hokaido.