Nekadašnji odbojkaš prisetio se i atmosfere i odnosa u timu koji je 2000. godine osvojio zlato u Sidneju u razgovoru za „N1“

„Nije bilo složnosti u toj generaciji. Nikada nismo popili nijednu kafu zajedno, niti otišli u restoran da proslavimo neki trofej, nismo bili prijatelji. Imali smo ozbiljne razmirice između sebe. Moraš da imaš lidera koji će svojim primer da povede krdo bizona. Ovde nije bio jedan, nego ih je bilo više, ali ti koji su bili lideri, slagali su se bez da su progovorili jednu reč“, kaže sagovornik N1 i ističe da mora da bude sujete, da volite sebe do bolesnog nivoa jer nećete imati samopouzdanja da uspete.

Kaže da problem nastaje kada taj egoizam ne naučite da kontrolišete.

„Tu je presudna razlika između vrhunskih igrača i velikih šampiona. Ovi prvi razmišljaju samo o sebi i svojoj performansi, a veliki šampioni su i u privatnom životu veliki. Takvih je jako malo“, ocenjuje on.

U tom timu Grbić i njegov brat Nikola imali su ogromnu ulogu, zajedno sa Slobodanom Kovačom, Goranom Vujevićem, Đulom Mešterom, Andrijom Gerićem, Vladimirom Batezom i ostalim članovima nezaboravnog, šampionskog sastava selektora Zorana Gajića. Malo ko je tada mogao da pretpostavi da među njima van terena „nije štimalo“.