Prodato je u 2023. ukupno 25.422 (novih) vozila, što je skoro 12 odsto bolji rezultat u poređenju sa prethodnom godinom. I dalje nismo dostigli nivo pre epidemije kovida od 2019. godine i očekujemo i nadamo se da ćemo u 2024. godini stići taj nivo - rekla je Đurđevićeva za Tanjug.

Što se tiče poređenja sa Evropom i sa evropskim trendovima, kaže da je u Evropi skoro 50 odsto tržišta na neki način elektrifikovano i da ga čine hibridi i električna vozila, dok mi po tom pitanju dosta zaostajemo.

- Evropsko tržište beleži učešće potpuno električnih vozila od 14 odsto, dok je na našem tržištu to preko jednog procenta. I mislim da je to neki zaostatak koji bismo morali da požurimo da nadoknadimo - ocenila je Đurđevićeva i dodala da je, ipak, ohrabrujuće da je na našem tržištu sve veće interesovanje za hibridima.

Kada je struktura tržišta u pitanju, ona je uporedila Srbiju i Sloveniju i istakla da je u Sloveniji koja broji dva miliona stanovnika prodato 65.000 novih vozila, dok u Srbiji koja ima 6,7 miliona stanovnika taj broj iznosi oko 25.000.

Ta brojka nam govori o tome kakva je struktura vozila. Oni prodaju nova vozila, mi pretežno kupujemo polovna vozila. Tržište polovnih vozila je više od pet puta veće od tržišta novih vozila. I ono što je važno za našu zemlju, za ekologiju i bezbednost, jeste da se prodaje što više novih vozila, čistih i bezbednih vozila za naše puteve - navela je Đurđevićeva.

Ističe da je najprodavaniji brend u Srbiji prošle godine bila "škoda", koja je prodala više od 5.000 novih automobila, a najprodavaniji model je bila "oktavija".

Razlog tome jeste što je to cenovno vrlo konkurentan model, a između ostalog, u toj strukturi prodaje škoda je dosta popularna kao flotno vozilo, to jest vozilo za domaće i strane kompanije - objasnila je Đurđevićeva.

Dodaje da se raspon prodatih novih automobila prošle godine kretao od 13.000 pa do preko 300.000 evra, a kada je registracija novih vozila u pitanju, Đurđevićeva ističe da se čak 77 odsto svih novih automobila u Srbiji registruje u Beogradu, 13 odsto u Vojvodini, u centralnoj Srbiji četiri odsto i u južnoj i zapadnoj Srbiji po dva odsto.

"Ono što je važno u okviru ove strukture jeste da učešće u finansiranju vozila dosta vuče lizing. Kada je vozilo kupljeno na lizing, ako je matična kuća u Beogradu, vozilo se vodi kao da je registrovano u Beogradu, tako da to krivi sliku, ali definitivno je Beograd daleko ispred ostatka Srbije po broju registrovanih vozila - ocenila je za Tanjug.

Kada je reč o vozilima na električni pogon, prošle godine su prodata 322 nova takva vozila, što je značajan rast u odnosu na godinu pre toga. Đurđevićeva smatra da je taj rast eksponencijalan, ali da je i dalje u brojkama mali u odnosu na Evropu, gde je broj prodatih električnih vozila premašio broj dizela.

- To stvarno govori o tome da je elektrifikacija, ne trend, kao što smo u početku rekli, to je i pravac. Znači, trend je nešto što može da dođe i prođe, a ovde nema nazad i proizvođači su na taj način nastupili. Oni povlače iz proizvodnje vozila sa tradicionalnim motorima, orijentišu se isključivo na vozila sa električnim pogonom ili nekim alternativnim pogonima.