Oblici su veličine od nekoliko centimetara do nekoliko desetina metara. Stručnjaci smatraju da su zatrpani geometrijski objekti zapravo formacije nastale tokom ciklusa smrzavanja i odmrzavanja na Marsu pre nekoliko milijardi godina, ali da bi mogle biti i vulkanskog porekla, nastale nakon hlađenja tokova lave.

Ogroman udarni bazen

Rover Žurong sleteo je na Mars 15. maja 2021. godine, čime je Кina postala druga zemlja u istoriji koja je uspešno spustila rover na Crvenu planetu. Žurong, nazvan po kineskom bogu vatre, nakon sletanja istražio je okolinu, proučavao topografiju Marsa, izvršio merenja svojim radarom i čak poslao selfi kako "pozira" sa svojim lenderom.

Trebalo je da bude u funkciji tri meseca, ali je uspešno funkcionisao nešto više od godinu dana, a zatim je prešao u planski hibernaciju. O njemu se ništa nije čulo od maja 2022. godine do sada, kada su objavljeni novi rezultati skeniranja, piše "Junivers tudej".

Utopija Planitija je velika ravnica unutar Utopije, najvećeg poznatog udarnog basena na Marsu i u Sunčevom sistemu. Procenjuje se da ima prečnik od 3.300 km. Кineski rover je tokom svoje misije prešao 1.921 metar.

Velike klimatske promene

Кineski naučnici izveštavaju da je radar rovera otkrio šesnaest poligonalnih formacija na udaljenosti od oko 1,2 kilometra, što ukazuje da bi ova vrsta podzemnog terena mogla biti široko rasprostranjena ispod ravnice.

Pronađeni geometrijski oblici su verovatno formirani pre 3,7 milijardi do 2,9 milijardi godina tokom kasnih hesperijskih i ranih amazonskih epoha na Marsu, a teren je kasnije pokriven kasnijim geološkim procesima. Iako su poligonalne geološke formacije već zabeležene na površini Marsa, ovo je prvi pokazatelj da se one nalaze i u podzemlju Crvene planete.

Ranije studije Žurongovih radarskih podataka pokazale su da su višestruke poplave tokom istog vremenskog okvira stvorile nekoliko slojeva ispod površine Utopija Planitija. Stoga naučnici veruju da su velike klimatske promene na Marsu odgovorne za ove neobične oblike.

- Кontrast karakteristika iznad i ispod dubine od oko 35 metara ukazuje na značajnu transformaciju aktivnosti vode ili termalnih uslova tokom drevnog Marsovskog doba, što implicira da su se veće klimatske promene dešavale na niskim i srednjim geografskim širinama - objašnjavaju naučnici