"Imate situaciju da je tamo neko glasao za nešto bez mišljenja institucije koja je nadležna za spoljnu politiku. Oni nikada nisu tražili mišljenje Predsjedništva BiH, koje jeste nadležno sa spoljnu politiku, nego bi slali određene stavove da se pridruži određenim mjerama, rezolucijama i slično", pojasnila je Cvijanovićeva i dodala da o tim temama postoji administrativno-institucionalno ćutanje.

Ona je za BHRT rekla da spoljna politika zavisi od unutrašnjeg dogovora, te da je veoma teško iskomunicirati spoljnu politiku, ukoliko nema dogovora među domaćim političarima.

"Ukoliko nemate definisanu politiku na unutrašnjem planu, vrlo je teško da iskomunicirate nešto na spoljnom planu da to bude kohezivno", rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u BiH su dugo godina zauzimani suprotstavljeni stavovi, te da je to teško promijeniti i da ne postoji dovoljno povjerenja.

"To treba postepeno izgrađivati. Najbolja stvar je unutrašnji dogovor, a spoljna politika je posljedično rezultat unutrašnjeg dogovora", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da, ukoliko o pojedinim oblastima ne postoji jedinstven stav, uvijek postoji spasonosno rješenje koje ne mora da bude poprište.

"Ono ne mora da bude poprište političkih rasprava, prepucavanja, natezanja. Tada pribjegnete formuli koja se zove - neutralan sam, uzdržan, nemam stav za ili protiv, odnosno nemam jedinstven stav", rekla je Cvijanovićeva.