"To je sjećanje na događaje koji su se desili prije gotovo 2.500 godina, kada su Jevreji, koji su tada živjeli pod persijskim ropstvom, došli u situaciju u kojoj im je bio život ugrožen. Igrom slučaja Estera dolazi kao jedna od ljepotica u tom periodu da bude izabrana za kraljicu. Ona nije tada rekla svoje porijeklo u tom persijskom carstvu, znači nije rekla da je Jevrejka, nego je tako živjela. Na  jednoj večeri koju je priredila otkrila se i rekla da je Jevrejka, a da Haman želi da ubije Jevreje. Tako da ovaj praznik obilježavamo zbog snage jedne žene. To je veseo praznik, on zna biti i kao maskenbal, da na neki način se prerušavamo, jer je i Estera skrivala svoje porijeklo", pojasnio je Daniel Atijas, predsjednik Jevrejske opštine Doboj.

Purim se po jevrejskom kalendaru proslavlja 14. adara, a toga dana se po tradiciji jede desert koji se zove hamantašen, odnosno hamanove uši.

"To je trouglasti slatki kolač sa raznim premazima, kremama, najčešće čokoladnim. Običaj je da se djeca maskiraju, da se dobro provedu i da se dobra gozba napravi", ispričala je Tea Abinun iz Sarajeva.

Dario Atijas, sekretar Jevrejske opštine Doboj,  naveo je da se za Purim veže i darivanje.

"I ove godine dobili smo lijepe purimske poklone od Evropske jevrejske asocijacije iz Brisela i Konferencije rabina Evrope. Ne daju se samo djeci koja aktivno učestvuju u proslavi Purima, nego se daju svima. I u ovom momentu Purim nam šalje jednu veliku poruku: da bogati ljudi treba da pomognu siromašne. Svako treba da da, i siromašan i bogat, znači svi moraju da na Purim darivaju, to je običaj, ali ne samo u novcu. Suština purimske poruke, kako nas rabini poučavaju, jeste da u dane Purima treba da otvorimo srce, da budemo dobri prema svojim komšijama, prema prijateljima, da damo ono što možemo. To nekada može biti savjet, može biti podrška", kazao je Atijas.