On je za Tanjug rekao da se od toga zlata u rudi, poslije prerade prave zlatne poluge ili investiciono zlato koje se zatim smješta u trezor centralne banke, kao i u svim zemljama.  

Ukoliko se nastavi ovim tempom eksploatacije, biće potrebno nekoliko vijekova da sve to zlato bude prerađeno, napomenuo je Mijatović.

Prema njegovim riječima, rudarstvo je u ekspanziji ne samo u Srbiji, nego i u svijetu jer, prema posljednjim podacima, trenutno se ulaže 1,8 triliona dolara za projekte, a u Evropi 700 milijardi evra za oko 100 projekata u različitim fazama. 

Zbog energetske situacije, evropske zemlje sada prilagođavaju svoje zakonodavstvo da bi mogle da sprovode geološka ispitivanja i da zatim otvaraju rudnike jer su u prethodnih 30 godina smanjile aktivnost u toj oblasti zbog ekoloških pitanja, istakao je Mijatović.

On je ocijenio da je Srbija na dobrom putu da se priključi tom aktuelnom trendu, ali da postoji jedan problem, a to su ekološki pokreti koji se neosnovano protive otvaranju rudnika.

Kada je riječ o iskopavanju zlata, to je potpuno bezbedno po životnu sredinu jer se radi najsavremenijim metodama, rekao je Mijatović.

Prema njegovim riječima, firma koja želi da ulaže u Čukaru Peki kod Bora ima dva rudnika u Bugarskoj, jedan u Krumov gradu i drugi u Čelopeku i ti rudnici su doveli do povećanja zaposlenosti i povećanja standarda, tako da je vijest da želi da otvori rudnik u Srbiji dobra vijest.