Šta pokazuju dosadašnja iskustva iz bolničke prakse kada je u pitanju upotreba antibiotika u liječenju Kovid -19?

Naša dosadašnja iskustva u liječenju Kovid-19 infekcije su pokazala jednu krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika. U jednom momentu toka pandemije uočili smo izrazito povećanje korišćenja antibiotika već u ranoj fazi bolesti što je dovelo do toga da posledično hospitalizujemo veći broj oboljelih sa težom kliničkom slikom.

Koji protokoli za  liječenje Kovid-19 se koriste u RS?

Od maja 2020. sve zdravstvene ustanove širom Republike Srpske u svom radu koriste  Priručnik za liječenje infekcije izazvane novim virusom korona. To je treće izdanje priručnika koje koristimo uz Smjernice za liječenje pacijenata sa Kovid-19 infekcijom iz mjeseca oktobra 2020., a  koje nam je dostavljeno od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i koje predstavlja dijagnostičko-terapijski protokol u liječenju Kovid-19 infekcije.

Koje se greške najčešće prave kada je upotreba antibiotika u pitanju?

Najčešća greška je, svakako, prerano uključivanje antibiotika odnosno uključivanje antibiotske terapije prije oblika 3 bolesti koji podrazumijeva umjereno tešku kliničku sliku sa potvrđenom Kovid-19 infekcijom. To su bolesnici sa ili bez komorbiditeta i sa umjereno teškim oblikom infekcije (pneumonija sa znacima hipoksije). Prerano uključivanje antibiotske terapije, a posebno prerano uključivanje širokospektralne antibiotske terapije kao što su to fluorohinoloni treće i četvrte generacije doprinosi ne samo dužem trajanju same virusne infekcije nego doprinosi i promovisanju multirezistentnih bakterija i gljivica. Ukoliko na to dodamo i činjenicu da takvi bolesnici paralelno dobijaju visoke doze kortikosteroida, lako se dolazi do zaključka da se bolesnik uvodi u stanje teške imunodeficijencije u uslovima gdje lako mogu da nadvladaju rezistentni mikroorganizmi. Posledično, u Kovid bolnicu bivaju upućeni u septičkom stanju sa izazivačima koji pokazaju rezistenciju ka danas dostupnim antibioticima.

Koliko pacijenti samoinicijativno uključuju antibiotike u terapiju? Šta za posljedicu može nastati?

Ovdje sada govorimo o prelomnom momentu, jer za svako samoinicijativno liječenje postoji onda i mogućnost nabavke antibiotika bez prethodnog ordiniranja lijekova od strane ljekara sa primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Neophodno je sprovesti opsežnu kontrolu načina kupovine antibiotika u apotekama otvorenog tipa i samim tim se vratiti u strogo kontrolisane tokove kojim bismo izbjegli nastanak teških posledica koje opterećuju rad zdravstvenih radnika u Kovid bolnicama, ali i utiču direktno na mortalitet od Kovid-19 infekcije.

Da li i u ljekarskoj praksi srećemo nekontrolisanu upotrebu lijekova, antibiotika?

Da, u ljekarskoj praksi se sreće nekontrolisana upotreba antibiotskih lijekova. To nije problem koji je vezan samo za našu zemlju, već je to jedan globalni problem te je SZO svake godine proglasila nedjelju borbe protiv antibiotske rezistencije koja obično bude tokom mjeseca novembra. No, mišljenja sam da je potrebno još intenzivnije podići svijest o neracionalnoj upotrebi anitbiotika i širem građanstvu predočiti zastračujuće posledice iste.