Inače, sam prelazak cenzusa srpske liste ne garantuje ulazak u Gradsko vijeće Mostara, međutim ako se uzme izlaznost sa prošlih lokalnih izbora od oko 54 odsto, predstavnici Srba ističu da će oko 3.000 glasova biti dovoljno za ulazak najmanje jednog, a vrlo vjerovatno i dva Srbina u Gradsko vijeće Mostara.

"Nikada nismo bili bliži i imamo velike šanse za uspjeh. Puno se radilo i ljudi su prepoznali momenat i odlučili se da se registruju za glasanje putem pošte iz svih dijelova svijeta i sa domaćim glasovima vjerujem u uspjeh", rekao je za "Nezavisne" Dušan Golo, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru.

Jedna od otežavajućih okolnosti za ulazak Srba sa srpske liste u Gradsko vijeće Mostara mogla bi biti i ta što su SDA, HDZ i SDP visoko na svoje liste kandidata stavili srpska imena, što govori o ambicijama ovih stranaka da ponovo "svoje Srbe" uguraju u Gradsko vijeće i tako spriječe potezanje vitalnog nacionalnog interesa na odluke koje po pravilu zaobilaze interese Srba, a što je slučaj u aktuelnom sazivu.

Za razliku od Mostara, gdje su Srbi iz Mostara uz pomoć dijaspore aktivno radili na animiranju srpskog stanovništva da se prijavi za glasanje putem pošte, u pojedinim opštinama u Bosni i Hercegovini sve više je građana koji se javljaju da ih je neko registrovao bez njihovog znanja. Posljednji takav primjer dolazi iz Stanara, najmlađe opštine u Republici Srpskoj, gdje su stanovnici koji žive u Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj prijavljeni da iz Srbije glasaju u Stanarima 15. novembra.

"Znam jednu porodicu koja je u Njemačkoj, a evo prijavljena je u Srbiji. Ja sam lično imao kontakt s njima. Oni su uputili obavještenje CIK-u da to nije tačna adresa. Uočili smo 250 takvih slučajeva, a u izbornom procesu 250 je značajan početni potencijal i vjerovatno je namjera da se tim izbornim inženjeringom dođe do određenih političkih poena", rekao je Goran Jerinić, predsjednik OO SNSD-a u Stanarima.

Malverzacije s registracijom birača iz inostranstva u opštini Stanari uočili su i u DNS-u, gdje ističu da se na izborima 2018. godine za glasanje putem pošte prijavilo ukupno 267 glasača koji su na privremenom radu u zemljama Evrope, a da su ove godine to čak 832 birača.

Iz SNSD-a i DNS-a nisu željeli nikoga da okrivljuju, ali su naglasili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv NN osobe te da je očigledno da je to neko uradio ko je imao pristup bazi podataka.

Dušan Panić, načelnik Stanara, rekao je da očekuje da će pojava velikog broja birača za glasanje putem pošte biti istražena te da na prvom mjestu to očekuju od CIK-a, Tužilaštva i MUP-a, istovremeno naglašavajući da na se na spisku nalazi i ime mladića koji je prije dva mjeseca poginuo, a koji nikada nije boravio u Srbiji.

Inače i na samim sjednicama CIK BiH bilo je govora o enormnom broju birača za glasanje putem pošte, gdje su nedavno istakli da će se na Centralnom biračku spisku za glasanje iz inostranstva naći 101.771 birač, s tim da su tokom provjera s tog spiska skinuli 27.960 birača. Konačni spisak birača za glasanje putem pošte biće zaključen danas u 24 časa.