ZA tili čas razgrabljeno je 150 hektara najplodnije zemlje u ataru sela Hetin u opštini Žitište. To je deo od ukupno 1.029 hektara državnih oranica koje su poljoprivrednicima ponuđene u zakup. Na licitaciji je vrlo brzo zakupljeno 612 hekatara, a ostatak od 417 hektara čekaće drugi krug. Početna cena hektara, u zavisnosti od kvaliteta i udaljenosti, bila je od 16.000 do 25.000 dinara.

Kad je reč o ponudi oranica u Hetinu, nije bilo dvoumljenja. Ne samo što je reč o veoma plodnoj zemlji, već su svi hektari na jednom mestu, što bi zemljoradnici rekli - u komadu. U Banatskom Karađorđevu svu zemlju je u zakup uzeo jedan poljoprivrednik.

- Nije reč o privilegiji, mi to tako radimo po tradiciji, i funkcioniše odlično. Na licitaciji se pojavi pojedinac koji zakupi svu obradivu zemlju u okolini njegovog sela,a onda sa ostalim zemljoradnicima podeli izlicitirano zemljište - kaže, za "Novosti", Velemir Peteović,u opštini Žitište zadužen za licitaciju državnih oranica.

Plodna zemlja u okolini Hetina i 35 hektara u Srpskom Itebeju brzo i bez problema su dati u zakup zemljoradnicima. Slabije interesovanje bilo je za manje kvalitetnu zemlju za obradu i izdvojene parcele na obodima sela Torak i Čestereg,pa su ti hektari ostali za drugi krug licitacije.

- Problem za nas zemljoradnike je kako ravnopravno podeliti zemlju,na primer, kad naš predstavnik izlicitira 87 hektara,od toga je 50 hektara obradive i 37 hektara neobradive zemlje, uglavnom rastinjaka, divlje šume, kanala... - ističe zemljoradnik Ivan Matić,uz napomenu da se on i meštani njegovog sela trude da ravnopravno podele obradivu i neobradivu zemlju.

Opština Žitište, u nastojanju da u zakup izda sve dostupne hektare, u narednom periodu organizovaće izlazak na teren poljoprivrednog inspektora,koji će imati zadatak da odvoji obradivo zemljište od onog u koje plug i traktor ne mogu da uđu. To je, prema rečima Velemira Petrovića, složen i kompleksan zadatak, ali i jedino rešenje da bi preostalih 417 hektara izdali u zakup.

NEMA TENZIJE

Praksa da pojedinci iz određenih sela učestvuju u licitiranju hektara u vlasništvu države pokazala se kao ispravna, jer nema tenzije ni gužve na licitaciji. Neophodno je da pre licitacije bude uplaćen depozit, a po dobijanju odluke,odnosno rešenja o korišćenju zemlje, poljoprivrednici su dužni da plate cenu po uzetom hektaru.