Aarhus centar u BiH danas je održao press konferenciju ispred Parlamenta FBiH, a sve u cilju urgiranja izmjene Prijedloga o zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode FBiH. Amandmani koje je Aarhus centar u BiH predložio imaju značajan potencijal da unaprijede zaštitu prirodnih resursa i bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini, ali i da osiguraju usklađenost sa međunarodnim normama zaštite prirode.
Podjsećamo, danas, 14.11., se održava sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH na čijem se dnevnom redu nalazi i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode FBiH.
„Izražavam duboku zabrinutost zbog sadržaja prijedloga zakona koji, umjesto da jasno štiti prirodu, zapravo i dalje omogućava njeno uništavanje i rasprodaju. Prava zaštita prirode zahtijeva snažne zakonske okvire koji se temelje na očuvanju i principima održivog razvoja, a ne ostavljanja prostora za dalju devastaciju,“ poručila je Azra Šehić-Kustura, PR Aarhus centra u BiH.
Amandmani koji se predlažu imaju za cilj jačanje zaštite prirodnih resursa i unapređenje upravljanja zaštićenim područjima. Prvi amandman predlaže zabranu izgradnje hidroelektrana u zaštićenim i predloženim zaštićenim područjima. Ovo je utemeljeno ekološkim razlozima, jer hidroelektrane mogu ozbiljno ugroziti ekosisteme, mijenjajući vodni režim, ometajući migraciju riba i narušavajući staništa ugroženih vrsta. Dodatno, dugoročne posljedice ovih promjena mogu uključivati gubitak bioraznolikosti, što je neprihvatljivo u zaštićenim područjima koja služe kao utočišta za ugrožene vrste.
Drugi amandman omogućava građanima, nevladinim organizacijama (NVO) i lokalnim zajednicama da pokreću inicijative za proglašenje novih zaštićenih područja. Ovo bi značajno doprinijelo demokratskom pristupu u zaštiti prirode, jer građani i lokalne zajednice često imaju najbolje razumijevanje specifičnih prijetnji u svom okruženju. Dodatno, ovakve inicijative mogu brže prepoznati ekološki važne, ali nezaštićene prostore, čime se omogućava njihova brža zaštita. Kroz ovu participaciju, jačaju se i ekološka svijest i održive prakse u zajednicama.
Treći amandman predlaže uključivanje NVO-a u upravljanje zaštićenim područjima, čime se stvara prostor za veću fleksibilnost i efikasnost u zaštiti prirode. NVO-i, zahvaljujući svom stručnom znanju i inovativnim pristupima (poput ekoturizma i održive poljoprivrede), mogu bolje reagovati na prijetnje i prilagoditi strategije zaštite specifičnim potrebama lokalnih ekosistema. Takvo upravljanje također može dovesti do ekonomske koristi za lokalne zajednice kroz razvoj zelenih inicijativa i održivih poslovnih modela.
Konačno, četvrti amandman omogućava uspostavu zaštićenih područja na lokacijama koje nisu prethodno bile predviđene prostornim planovima. Ovaj amandman pruža fleksibilnost u prepoznavanju novih prijetnji i ekološki vrijednih područja, što omogućava bržu reakciju i adekvatnu zaštitu prirodnih resursa. Takav pristup čini Zakon o zaštiti prirode dinamičnijim i prilagodljivijim novim izazovima u očuvanju bioraznolikosti.
„Zabrana gradnje malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, zajedno s uvođenjem mehanizama za građanske inicijative i jačanjem uloge nevladinih organizacija u upravljanju prirodnim resursima, ključni su koraci ka očuvanju bioraznolikosti i održivom razvoju naše zemlje,“ kazala je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH.
Ovi amandmani, u kombinaciji, predstavljaju sveobuhvatan pristup zaštiti prirode u Bosni i Hercegovini. Kroz jačanje građanske participacije, uključivanje nevladinih organizacija u upravljanje zaštićenim područjima i donošenje zakonskih mjera za zabranu gradnje HE u osjetljivim ekosistemima, moguće je značajno unaprijediti zaštitu prirodnih resursa i bioraznolikosti. Također, usklađivanje zakonodavnog okvira sa međunarodnim ekološkim standardima osigurava dugoročnu zaštitu prirodnih vrijednosti i doprinosi održivom razvoju društva.
