Vrhovni sud Venecuele donio je odluku da se potvrde rezultati predsjedničkih izbora u ovoj zemlji, na kojima je službeno pobijedio Nikolas Maduro, mada opozicija i brojne države u susjedstvu ove zemlje tvrde da je došlo do masovne izborne krađe.
Vrijedi reći da je vrhovni sud u ovoj zemlji posebno naklonjen Maduru, koji je na vlasti od 2013. godine. Iako izabran na izborima, postoji sumnja u legitimnost izbornih procesa, imajući u vidu kontrolu koju nad Venecuelom ima njegova Ujedinjena stranka socijalista.
Kada je stigla odluka vrhovnog suda, koja je bila očekivana, stigle su kritike od čak 10 južnoameričkih zemalja i SAD-a.
Vlade Gvatemale, Argentine, Kostarike, Čilea, Ekvadora, Paname, Perua, Paragvaja, Dominikanske Republike, Urugvaja i SAD-a potpisale su zajedničku izjavu, tražeći „nezavisnu potvrdu“ izbornog rezultata.
Takođe su izrazili „duboku zabrinutost“ zbog kršenja ljudskih prava izvršenog tokom Madurove represije nakon izbora, za koju aktivisti tvrde da je dovela do hapšenja više od 1.600 osoba i ubistava najmanje 24 ljudi.
Zapanjujuće je da je saopštenje podržano ne samo od strane konzervativnih vlada koje su dugo bile neprijateljski nastrojene prema Madurovom navodno socijalističkom pokretu, već i od administracije progresivnog predsjednika Čilea, Gabriela Borika – sada jednog od najglasnijih kritičara Venezuele – i administracije lidera Gvatemale koji se također ne može opisati kao desničar, Bernarda Arévala.
„Imamo posla sa diktaturom koja falsifikuje izbore“, rekao je Borik nakon presude vrhovnog suda, odbacujući ideju da je Madurov režim ljevičarski.
„Madurov režim nije demokratski i ne priznajemo njegovu prevaru“, objavio je Arévalo.
Među kritičarima našla se i Evropska unija. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Žosep Borrelj rekao je da ova unija neće prihvatiti Madurovu pobjedu zbog ozbiljnih neregularnosti s izbornim rezultatima.
