SARAJEVO- Regionalna književna zajednica nominovala je 153 naslova za ovogodišnju nagradu „Štefica Cvek“.
Od nominovanih naslova žiri je nakon prvog kruga izabrao 27 objavljenih na zajedničkom jezičkom prostoru (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Srbija) tokom prošle godine. Cilj regionalnog književnog izbora „Štefica Cvek“, kako navode inicijatori, je afirmacija pobunjenih spisateljskih i čitateljskih praksi, odnosno feminističke, antikolonijalne, marksističke, queer i ekološke perspektive.
„U tom smislu, jasna je tematska i idejna perspektiva, odnosno društveno-politički angažman kao jedan od kriterija pri razmatranju nominovanih djela. Jednako vrijedan kriterij je i književni postupak, odnosno specifičan autorski literarni odgovor na našu zajedničku društveno-političku stvarnost i samu književnu (i generalno umjetničku) produkciju. Ukratko, sve ono što u povijesti (post)jugoslovenske književnosti predstavlja roman „Štefica Cvek u raljama života“, kao i opus Dubravke Ugrešić u cjelini. Stoga bi u kontekstu ovoga izbora idealno bilo djelo koje ujedinjuje kvalitete društveno-politički angažovane i književno-estetski kvalitetno napisane knjige“, navode u obrazloženju članice i članovi žirija.
Nagrada je nazvana po liku iz romana Dubravke Ugrešić „Štefica Cvek u raljama života“ ne samo zato što je Dubravka Ugrešić prva žena dobitnica NIN-ove nagrade, već zato što je u pitanju klasik jugoslovenske književnosti i neizostavni deo regionalne feminističke lektire.
Kako navode organizatori, „Štefica Cvek u raljama života“ je jedan od romana Dubravke Ugrešić, poznat po tome što je donio nešto novo na tadašnju književnu scenu. Naime, autorka se ovde poigrava sa takozvanim „ljubićima“, parodirajući ih sa jedne, a sa druge strane pokazujući koliko društveni stereotipi utiču na živote žena.
„Štefica Cvek odlično analizira kako (pop)kultura i književnost sa stereotipnim viđenjem ženskih likova oblikuje stvarne živote žena. Nagrada je nekompetitivnog karaktera – ne dodjeljujemo jednu nagradu, već izbor knjiga za koje smatramo da su vrijedne pažnje“, navode inicijatorke nagrade.
U prvom krugu žiri su činili Gracija Atanasovska, Marija Boshkovska, Marija Božić, Filip Kučeković, Ivan Šunjić, Anja Tomljenović i Milica Ulemek. Autorica ovogodišnjeg vizuelnog identiteta izbora je Lejla Ahmedspahić, grafička dizajnerka i ilustratorka iz Sarajeva.
Među nominovanima su i knjiga grupe autora: Žene BiH za djecu – Ilustrovano putovanje s izuzetnim ženama iz prošlosti (Sarajevski otvoreni centar, knjiga za djecu) koju su napisali: Lejla Kalamujić, Adisa Bašić, Tamara Zablocki, Nikolina Todorović, Selma Asotić, Sabina Fidahić, Lamija Milišić, Bjanka Alajbegović, Enes Kurtović, Lamija Begagić, Lamija Grebo, Zoran Čatić, Emir Zametica, Boriša Mraović, Ferida Duraković, „Vila Fazanka“ Bojan Krivokapić (Arete, roman), „Intimus“ Tijana Rakočević (Fokalizator, zbirka priča).
Književnica iz BiH Ferida Duraković ističe da se raduje užem izboru za nagradu, iako kaže da nije znala da je zajednička knjiga ušla u širi izbor.
„Osjećam se sjajno u sjajnom društvu u sjajnoj knjizi! Osjećam se podmlađeno i veselo. Ima nešto tako dostojanstveno u cijeloj ovoj priči koja nas veže za Dubravku Ugrešić i njenu Šteficu Cvek, koja je već postala stvarni lik koji srećemo svaki dan“, kazala je za Fenu Duraković.
Književnica iz Crne Gore Tijana Rakočević kazala je u izjavi za Fenu da biti u užem izboru za ovu nagradu čast je i privilegija, tim prije što su njom obuhvaćene autorke i autori čiji rad i sama prati te kako ističe, bez ostatka, voli.
„Čini se da njena istinska važnost leži u tom neiscrpnom potencijalu ženskog prijateljstva, koje čini da se svaka od nas, ma koju proglasili pobjednicom, na kraju osjeća nagrađeno i slobodno od zablude da ovo priznanje može biti bilo što drugo do pokazatelj vrijednosti zajedničke misije. S druge strane, vjerujem da je ona način da „Intimus“, kao zbirka priča koja je nekoliko puta ovjenčana najznačajnijim regionalnim književnim nagradama – i koja se cijelim svojim bićem opire heteronormativnim narativima karakterističnim za ovo podneblje – doživi međunarodnu afirmaciju i tako postane dio literarnog kanona zemlje u kojoj je nastala. Jer, bez obzira na konačnu odluku žirija, ostaje poražavajuća istina da je gotovo svaka od nas, na kojem god jeziku stvarala, žrtva vlastite zemlje, odnosno njenih dvostrukih, teško dostižnih aršina. Neka „Štefica“ živo svjedoči o tome“, smatra Tijana Rakočević.
Književnik iz Srbije Bojan Krivokapić jedan je od rijetkih autora koji se našao u izboru za nagradu „Štefica Cvek“.
„Drago mi je što se moj roman „Vila Fazanka“ našao među naslovima izabranim za uži krug za Književnu nagradu „Štefica Cvek“. Ovakvi izbori su skretanje pažnje na knjigu, da je dobra, da je vredi pročitati, a to je ipak najvažnije – da knjiga dođe do čitatelja i čitateljki. Jer život knjige čine upravo sva čitanja i razumevanja onoga što je među koricama. Ta su čitanja i razumevanja nekad slična, a nekad nepomirljivo različita. I sve je to dobro, ta različitost i mene kao autora ona raduje. A sama Štefica Cvek mi je jedan od dražih likova u književnosti, pa je time i moja radost veća“, kazao je Krivokapić za Fenu.
U drugi krug izbora „Štefica Cvek“ ušli su, između ostalih, i Petar Andonovski „Не кажувам“ (Ne kažuvam), Marija Andrijašević „Temeljenje kuće“ (Fraktura, zbirka poezije), Jelena Anđelovska „Kuća se nije mrdnula“ (Partizanska knjiga, zbirka poezije), Tamara Bilankov „Iz kuće po kojoj pada kiša“ (Jesenski i Turk, zbirka priča), Lidija Deduš „Ja se zovem lidija Deduš“ (Fraktura, zbirka poezije), Kalia Dimitrova „Во хаосот радост“ (Vo haosot radost) (samoizdata, zbirka poezije), Lidija Dimkovska „Единствен матичен број“ (Edinstven matičen broj, Izdavački centar TRI, roman), Mihaela Gašpar „Premještanje snova“ (Fraktura, roman), Igor Ivko „Početnici“ (Disput, roman).
Za nagradu „Štefica Cvek“ nominovani su i Amila Kahrović Posavljak „Škriptaji kože“ (Buybook, roman), Hana Korneti „Илина и шумските тролови“ (Ilina i šumskite trolovi, Ili-ili, roman za djecu), Suzana Kos „Dante“ (Meandar Media, zbirka poezije), Andrijana Kos Lajtman „Dani kositra i jeke“ (Hrvatsko društvo pisaca, zbirka poezije), Ivana Maksić „Vejavica“ (Futura publikacije Novi Sad/Nojzac, zbirka poezije).
Među nominovanima su i Sibila Petlevski „Točka poraza“ (Sandorf, roman), Igor Raiden „Издигнување“ (Izdignuvanje, Templum, roman), Tijana Rakočević „Intimus“ (Fokalizator, zbirka priča), Eva Simčić „Četiri lakta unutra“ (V.B.Z., roman), Gaja Smilevska „Скрши што судбината гради“ (Skrshi što sudbinata gradi, Flip Book Books, strip novela), Tea Tulić „Strvinari starog svijeta“ (Oceanmore, roman), Martina Vidaić „Grad: konstrukcija“ (V.B.Z., zbirka poezije) te grupa autora Jana Adamović Yana, Iva Atoski, Selena Danilović, Jelena Đorđević, Lea Embeli, Ivana Filipović, Danica Jevđović, Miljana Mihajlović, Ana Milojković Omi, Ana Petrović i Dragana Radanović „Kod kuće“ (Besna kobila, strip) i drugi.
Nakon prvog žirija ovaj izbor od 27 naslova će da preuzme drugi žiri na daljnje čitanje, kada će donijeti finalnu odluku o nagrađenim knjigama. Dobitnice i dobitnici treće po redu „Štefice Cvek“ bit će javno objavljeni na svečanom proglašenju u septembru.
Književni izbor „Štefica Cvek“ organizuju Pobunjene čitateljke (Srbija), Kulturtreger/Booksa (Hrvatska), Naratorium (Bosna i Hercegovina) i Koalicija MARGINI (Severna Makedonija). Ovogodišnji izbor podržali su Western Balkans Fund (WBF) i Rekonstrukcija Ženski Fond.
