Martin Skorseze, jedan od najuticajnijih američkih reditelja, decenijama pomera granice kinematografskog izraza.
Njegova filmografija obuhvata širok spektar žanrova – od nasilnih urbanih priča do složenih ljubavnih drama i duhovnih dilema. Iako su njegovi noviji filmovi kao što su Irac i Tišina i dalje prepoznatljivi po svojoj vizuelnoj raskoši i dubokoj analizi karaktera, mnogi i dalje smatraju da njegova najveća dela potiču iz ranijeg perioda – sa naslovima kao što su Taksista, Dobri momci i Razjareni bik.
Tokom svoje karijere, Skorseze je često isticao reditelje koji su ga inspirisali, uključujući Akiru Kurosavu, Ingmara Bergmana i Džona Forda. Ipak, jedan ga je posebno dirnuo – japanski reditelj Kenđi Mizoguči, poznat po klasičnim filmovima koji prikazuju emocije kroz poetski ritam i pažljivo osmišljene slike.
Kao svoj omiljeni navodi Mizogučijev film Legenda o Ugetsuu iz 1953. koji prati priču o ambiciji, ljubavi i ratu u 16. veku.
„Legenda o Ugetsuu je imala najveći uticaj na mene. Postoje trenuci u tom filmu koje sam gledao više puta od kojih mi svaki put zastane dah“, rekao je Skorseze, prenosi Far Out Magazin.
Iako se Legenda o Ugetsuu često smatra njegovim remek-delom, Skorseze najviše ceni trilogiju Život Oharua, Legenda o Ugetsuu i Sanšo sudskog izvršitelja, za koju kaže da je „vrh svetske kinematografije“.
Mizogučijev rad oličava ono što mnogi vole u japanskom filmu – suptilnost, emocije i eleganciju. Njegov uticaj se takođe vidi u savremenim rediteljima kao što je Hirokazu Kore-eda, čiji film Shoplifters takođe kombinuje svakodnevni život sa dubokim emocionalnim slojevima.
Skorsezeovo divljenje Mizogučiju je još jedan dokaz njegove duboke povezanosti sa istorijom filma – i njegovog nepokolebljivog poštovanja prema majstorima vizuelnog pripovedanja