Legendarni investitor je otkrio i u šta nikad ne bi ulagao.
Voren Bafet će prvi priznati da ne zna mnogo toga o veštačkoj inteligenciji i to je u skladu s njegovom dugovečnom filozofijom da se drži podalje tehnologije koju ne shvaća i nikad ne ulaže u nešto što ne razumije. Međutim, na godišnjoj skupštini njegove tvrtke Berkshire Hathaway nije mogao izbjeći upite o umjetnoj inteligenciji.
Buffett je odgovorio na nekoliko pitanja o AI-ju te je rekao da je tehnologija poput duha u boci jer kad ga jednom pustite van, može imati neugodne učinke. Ono što ga najviše brine jest mogućnost golemih prijevara od strane AI koje mogu ugroziti prijelomna otkrića kao što je nuklearno oružje imalo neželjene učinke i ugrozilo opstanak čovječanstvu.
Usto, Buffett smatra da nitko ne zna odgovor na još jedno pitanje, a to je ono o utjecaju AI na svijet, odnosno kako će ona promijeniti živote pojedinaca svaki dan. Prema Buffettu, to pitanje već stoljećima muči najbolje ekonomiste.
“Umjetna inteligencija nam može omogućiti velike količine slobodnog vremena”, dodao je Buffett. “E sad, što će svijet sa svim tim slobodnim vremenom posve je drukčije pitanje. Znam da mnogo osoba na putu na posao žudi za slobodnim vremenom, a meni se osobno sviđa mogućnost postojanja više problema za riješiti”, rekao je Buffett koji je poznat po tome što je desetljećima nasmijan dolazio u svoj ured u Omahi.
Buffett je naveo primjer Johna Maynarda Keynesa, jednog od najvažnijih ekonomskih mislilaca suvremenog doba, koji je ispravno predvidio da će proizvodnja po glavi stanovnika eksponencijalno rasti, ali nije uspio predvidjeti što ćemo učiniti s većom produktivnošću.
Keynesa se inače smatra ocem makroekonomije koji je podržavao vladine intervencije kroz socijalne programe zapošljavanja tijekom Velike depresije i autor je knjige Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca koju Buffett svima toplo preporuča za čitanje.
Produktivnost snažno raste unazad nekoliko posljednjih tromjesečja. Prema podatcima, nakon snažnog rast produktivnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19 uslijedila je blaga kriza, ali u posljednje četiri tromjesečja produktivnost ponovno raste stopom od otprilike 3 % godišnje. Ne zna se točan razlog tome, ali vjeruje se da je za to odgovorna AI, pa čak i politika vraćanja zaposlenika u urede.
Ekonomski istraživači također navode da ne treba pridavati prevelik značaj kratkoročnom porastu produktivnosti jer državne podatke tek treba revidirati, a katkad su potrebne godine da se točno odredi što je utjecalo na porast produktivnosti.
Ono što se zna sa sigurnošću jest da će AI biti glavni pokretač povećanja radne produktivnosti. Štoviše, prema riječima potpredsjednika IBM-a Garyja Cohna, “svaka tvrtka razmatra AI i načine kako bi im mogla pomoći”.
Većina tvrtki tek određuje proračune voljne utrošiti u AI i razvijanje strategija kako će AI pomoći klijentima i zaposlenicima.
Nagli porast produktivnosti je vrlo rijedak, štoviše, riječ je o zbivanju koje povremeno pogodi neki naraštaj (posljednji je trajao od sredine do kraja ’90-ih prošloga stoljeća, a završio je krahom dot.com tvrtki). Problem tehnološkog napretka koji smanjuje količinu dostupnih poslova sve je veći problem, i od pojave ChatGPT-a krajem 2022. provedena i objavljena su brojna istraživanja o tome kako će AI utjecati na radna mjesta.
Tvrtke vole isticati kako AI nije zamijeniti poslove, ali omogućit će zaposlenicima da se prekvalificiraju na bolja radna mjesta, a neželjene poslove će prebaciti na strojeve. No, oko 37 % poslovnih čelnika je u jednom istraživanju navelo kako je tehnologija zamijenila radnike prošle godine, a 44 % ih napominje da će ove godine uslijediti još mnogo otkaza zbog napretka u umjetnoj inteligenciji. Međutim, povijesni tehnološki napreci, primjerice rast industrijalizacije, potvrđeno nisu okončali mnoga radna mjesta kao što su to stručnjaci upozoravali.
Zbog potencijalnog manjka radnih mjesta zbog AI, neki stručnjaci, ali i milijarderi i političari navode potrebu za uvođenjem univerzalnog osnovnog dohotka (UOD) kako bi se održalo gospodarstvo. Neki od milijardera koji razmatraju tu zamisao su Elon Musk, Mark Zuckerberg i Sam Altman.
Uglavnom, prema Buffettu tvrtke koje ovise o ljudskim radnicima, primjerice Berkshire Hathaway, moraju početi tražiti ravnotežu između načina kako ih tehnologija učini učinkovitijim bez da ugrožava zaposlenike.
S obzirom da je riječ o “Proroku iz Omahe”, vjerojatno će mnoge druge tvrtke i korporacije učiniti baš to.
