SARAJEVO, BANJALUKA – Ustavni sud BiH na predstojećoj plenarnoj sjednici, koja je zakazana za 30. i 31. maj, razmatraće tačku pod nazivom „Dopuna Pravila Ustavnog suda BiH“, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli saznati o čemu se zapravo radi.
U Ustavnom sudu BiH su nam rekli da nam nema ko dati informaciju jer je registar na godišnjem odmoru i da pokušamo u ponedjeljak.
Ako je suditi po ranijim najavama, Ustavni sud BiH mogao bi izmijeniti Pravila koja se odnose na Veliko vijeće i donošenje odluka, s obzirom na to da je to „tijelo“ praktično blokirano.
Naime, u Ustavnom sudu BiH trenutno radi šest od ukupno devet sudija, a od tih šest troje su domaće sudije.
Pravila Ustavnog suda kažu da Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta.
To praktično znači da Veliko vijeće čine četvorica sudija iz Federacije BiH i dvojica iz Republike Srpske, odnosno po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata.
Istim pravilima definisano je da se odluke Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću donose većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda BiH.
Dakle, trenutno, Veliko vijeće Ustavnog suda BiH je blokirano, kao i donošenje odluka, zbog čega Ustavni sud BiH pokušava da riješi ovo pitanje.
Pojedini mediji prenijeli su da će izmjenom Pravila Ustavni sud BiH omogućiti da odluke može donijeti troje stranih sudija bez domaćih, međutim, za to nismo uspjeli dobiti potvrdu.
Ipak, ako je suditi po ranijim najavama, Pravila bi mogla biti izmijenjena na način da se odluke u Ustavnom sudu BiH donose većinom od prisutnog broja sudija, što je suprotno Ustavu BiH, koji kaže da „većina svih članova suda sačinjava kvorum“. U suštini, kvorum za rad treba da čini najmanje pet sudija, kojih, recimo, za Veliko vijeće trenutno nema, jer u Ustavnom sudu BiH su samo trojica domaćih sudija.
Ove izmjene Pravila mogle bi biti urađene pod izgovorom, odnosno opravdanjem stava Venecijanske komisije koja je nešto slično i predložila.
Podsjećanja radi, Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, u januaru ove godine je od Venecijanske komisije zatražila odgovore i mišljenje na osam pitanja koja se odnose na funkcionisanje Ustavnog suda BiH.
Najvažnija pitanja Galićeve odnosila su se na kvorum, ali i na penzionisanje. Kao što smo već naveli, u Ustavnom sudu BiH trenutno radi šest od ukupno devet sudija, a od njih šest, troje su domaće sudije koje će zbog navršenih 70 godina otići u penziju u novembru 2024, decembru 2025. i oktobru 2026. godine.
I obaveza odlaska u penziju sa navršenih 70 godina propisana je samim Ustavom BiH, međutim, uprkos tome Venecijanska komisija predložila je da Ustavni sud BiH svojim pravilima produži mandat sudijama tog suda i nakon navršene 70. godine života.
Ustavni sud BiH već je jednom mijenjao svoja pravila i to nakon što je Zlatko Knežević, sudija Ustavnog suda BiH, podnio ostavku.
Tada je Ustavni sud BiH izbrisao odredbu u Pravilu ovog suda o odgađanju sjednice, ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.
Trenutno, Ustavni sud BiH radi bez ijednog srbina
