Projekt „Socijalna karta Republike Srpske – dosadašnji rezultati i dinamika“, koji je predstavljen u Vladi RS, pokazao je da socijalne karte nema ni na vidiku
15 mjeseci nakon što je premijer Višković obećao da će socijalna karta RS biti gotova za 6 mjeseci, završene su samo pripreme za prvu fazu posla.
Višković je rekao da je namjerno dao nerealno obećanje, kako bi izvršio pritisak na sve nadležne da prionu na posao.
Uz to, za sporost je, ne spominjući mu ime, optužio smjenjenog direktora Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske, Denisa Turkanovića.
-Više smo uradili u posljednja 2 mjeseca nego u prethodnih godinu dana. Raniji rukovodioci Agencije su tvrdili da se ovaj posao ne može uradtiti bez nekoliko miliona KM, a ispostavilo se da može – rekao je Višković.
On je precizirao da će kompletan posao na izradi socijalne karte “potrajati godinama” i da će koštati oko pola miliona KM, što je, kako je rekao, znatno manje nego u Srbiji.
Socijala: 90 prava na 400 lokacija
Dokle se do sada stiglo? Prema onom što je predočeno javnosti, za “izgradnju kuće” zvane socijalna karta, jezikom građevinara, tek je poravnat plac i nacrtan projekat. Sve ostalo, od temelja do krova, od novca do traženja majstora, tek treba obaviti.
Kako je precizirao Dražen Višnjić, direktor Agencije za IKT RS, do sada je ustanovljeno da građani Srpske u oblasti socijalne zaštite ostvaruju 90 prava na više od 400 lokacija, na osnovu 15 zakona. Problem je što nije vidljivo ima li “dupliranja” socijalnih davanja.
-Uz to, u postupcima za ostvarivanje prava potrebno mnogo papira, koje građani moraju da pribave. Jedan od izazova je i “greška isključenosti”, jer postoji građani koji ne ostvaruju prava koja su im zakonom zaganatovana – rekao je Višnjić.
On je dodao da tek predstoji prva faza izrade registra socijalne karte, koja će potrajati oko pola godine, ali da bi se s tim poslom počelo, potrebno je, prethodno, usvojiti zakon o socijalnoj karti i zakon o elektronskoj upravi.
Dakle, cijelu upravu, od opština i mjesnih kancelarija do Vlade RS, treba digitalizovati i uvezati u jedan sistem, kako bi podaci o socijalnom stanju stanovništva bili objedinjeni i kako bi se izmjene u statusu građana mogle automatski “abdejtovati”.
A šta je sa podacima o siromašnima i drugim socijalno ugroženim stanovnicama Republike Srpske? Ko će i na koji način prikupiti te podatke?
Koliko siromašnih živi u Srpskoj
Iz Vlade RS poručuju da neće biti “skupe i sveobuhvatne ankete, slične popisu stanovništva”, nego će podaci prikupljati od institucija.
Ono malo podataka, na osnovu kojih su do sada “identifikovane” neke kategorije socijalno ugroženih, nadležni su “lukavstvom” prikupili od samih građana.
Upravo zato su pripadnici boračkih kategorija, prilikom predaje zahtjeva za borački dodatak, morali ispunjavati opširne upitnike, a sličan je posao čekao i one koji su se prijavljivali da bi, kao energetski siromašni građani, dobili pomoć za nabavku ogreva, koju je obezbijedila EU.
Tako su prikupljeni podaci o 14.000 ljudi iz boračkih kategorija, i o 67.000 onih koji su prepoznati kao energetski siromašni.
Premijer Višković, međutim, tvrdi da će se na kraju, kad registar bude gotov, ispostaviti da je siromašnih u Srpskoj mnogo manje.
-Ispostaviće se da je u Srpskoj mnogo manje siromašnih, nego što pokazuje brojka od 67.000 ljudi koji su dobili pomoć za nabavku ogreva. U tu su kategoriju uvršteni svi koji primaju najniže penzije, da ne bi bilo prigovora tipa: “zašto je Marko dobio, a Pero nije dobio”. Ali među penzionerima ima i oni koji imaju privatne radnje ili prihode iz inostranstva – rekao je Višković.
