S porastom temperature i najavljenim tropskim noćima u narednih deset dana nesumnjivo će doći i do većeg broja pacijenata u zdravstvenim ustanovama, pogotovo onih koji su već imali problema sa hroničnim bolestima, potvrdio je za „Nezavisne novine“ Duško Vulić, akademik i kardiolog.
„Posebno će biti ugrožene osobe koje boluju od koronarne bolesti, angine pektoris, infarkta miokarda, ali i osobe koje generalno imaju slabije srce. Sa ovim vrućinama može doći do pogoršanja kod tih pacijenata, kao i povećanja broja ljudi koji će se javljati na preglede“, smatra Vulić.
On savjetuje svima, ako su u mogućnosti, da ne izlaze vani, a ako moraju, onda u ranim jutarnjim časovima ili predveče.
„Potrebno je i da konzumiraju dovoljno tečnosti, a pacijenti kod kojih eventualno dolazi do pada pritiska, oni posebno treba da uzimaju dovoljno tečnosti, laganiju hranu i češće da jedu manje obroke“, objašnjava Vulić za „Nezavisne novine“.
Napominje da u slučaju da nekome pozli zbog vrućine, potrebno je što hitnije otići u najbližu stanicu hitne pomoći ili kod porodičnog ljekara.
„Posebno treba obratiti pažnju na simptome kao što su otežano disanje, bol u grudima, nestabilnost u hodu. To su te neke manifestacije gdje treba odreagovati i javiti se porodičnom ljekaru“, kaže doktor Vulić.
Da u narednih deset dana treba izbjegavati jako sunčevo zračenje, potvrđuju i meteorolozi, koji su najavili tropske dane i noći.
„U narednih deset dana očekuje se vrlo toplo vrijeme, pogotovo od srijede. Od srijede do subote, od 10. do 13. jula, očekuju nas temperature od 34 do 40 stepeni, u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih“, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.
Da je zbog visokih temperatura primijećen veći broj pacijenata sa simptomima pregrijavanja, potvrdila je Milijana Đajić, specijalista porodične medicine u Ambulanti Obilićevo Doma zdravlja Banjaluka.
„Imamo i manji broj pacijenata koji su dobili simptome toplotnog udara, a to su većinom ljudi koji dugo borave na ovakvim temperaturama vani, zbog posla ili jednostavno zbog uživanja, a nažalost, imamo i veliki broj djece. Ja sam u nedjelju bila dežurna i imala sam veliki broj djece koja su bila na bazenima. Većinom ne koriste zaštitu, ne nose šešire, ne mažu kremice sa faktorom zaštite“, kaže Đajićeva.
Dodaje da starijim građanima savjetuju da ne izlaze tokom najtoplijeg dijela dana.
„Nekih desetak odsto pacijenata usvoji naše savjete. Nekada smo govorili nemojte izlaziti od 11 časova pa do 16 i 17 časova, a sada je to bukvalno od devet ujutro do 19 ili 20 časova. Stariji ljudi ne bi trebalo u tom periodu da budu vani na vrućini, pogotovo kardiovaskularni bolesnici, ljudi koji primaju terapije. Takvi pacijenti, a definitivno starija populacija i mala djeca, ne bi trebalo da se pretjerano izlažu sunčevom zračenju i toploti“, rekla je Đajićeva.
Kako je istakla, uvijek je preporuka od strane struke poslodavcima da u najtoplijem dijelu dana prilagode radno vrijeme i da se izbjegava da ljudi budu izloženi zračenjima i visokim temperaturama koje sada dostižu 40 i više stepeni.
„Imamo često pacijente koji dolaze sa simptomima toplotnog udara i to bi trebalo da vodimo kao povredu na radu, međutim ja još nisam našla poslodavca da će tako nešto da potpiše. Za povredu na radu uvijek traže posebnu dijagnozu kao povredu, a to je kod nas drugačije definisano u medicinskoj struci. Međutim, i izlaganje visokoj temperaturi je vrsta povrede, ali se ne vodi kao tako, već kao bolest i obolijevanje“, kaže Đajićeva i napominje da postoje pojedinačni slučajevi dobre prakse.
„Neki poslodavci građevinskih firmi svojim radnicima daju kolektivni godišnji odmor ako imaju vremensku prognozu koja kaže da deset dana temperatura ide preko 40 stepeni“, kaže Đajićeva i napominje da je preporuka, ako se ne mora, da se i ne izlazi vani, a ako se već mora izaći, da se odjeća prilagodi vremenu.
Iz prijedorskog Doma zdravlja za „Nezavisne novine“ ističu da za sada nisu imali povećan broj pacijenata zbog vrućina, ali savjetuju da u slučaju da dođe do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti vanjskim temperaturama potrebno je osobu skloniti u hlad, pokušati ohladiti, na primjer natapanjem peškira, dati joj tečnosti i pozvati službu hitne medicinske pomoći.
„Visoke temperature najviše imaju uticaja na srčane i hronične plućne (astma i bronhitis) bolesnike, dijabetičare, bolesnike sa malignim oboljenjima, a posebnu pažnju treba obratiti na djecu“, poručili su i iz Doma zdravlja Prijedor.
