Klub SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u proceduru je uputio dva zakona. Prvi je Zakon o sudu BiH, a drugi o Ustavnom sudu BiH, saznaje Klix.ba.
SNSD je tako odlučio mimo partnera iz Trojke i HDZ-a u državnom parlamentu pokrenuti proceduru za dva zakona o kojima ni danas nema dogovora.
Zakon o sudu BiH je skinut sa sjednice Vijeća ministara BiH jer nije dogovoreno sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH. SNSD insistira da to bude Banja Luka, a Trojka želi da bude u Istočnom Sarajevu. Što se tiče drugog zakona, SNSD zahtjeva odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH dok Trojka smatra da nije došlo vrijeme za takvo nešto.
Prijedlogom SNSD-a koji je upućen danas u parlamentarnu proceduru kao sjedište suda se navodi Banja Luka.
„Ovim zakonom uređuju se organizacija Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje i rad Apelacionog odjeljenja kao posebnog odjeljenja u Sudu Bosne i Hercegovine, te nadležnost, unutrašnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcionisanje Suda i Apelacionog odjeljenja.
Dalje se u prijedlogu zakona kaže da je „sjedište Suda BiH u Sarajevu, a sjedište Apelacionog odjeljenja je u Banjoj Luci.„, navodi se između ostalog.
Što se tiče drugog zakona, predlaže se izbacivanje stranih sudija i imenovanje domaćih.
„Ovim Zakonom, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, bliže se uređuje prestanak mandata troje stranih sudaca izabranih od strane predsjednika Europskog suda za ljudska prava i izbor domaćih sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“, navodi se na početku.
Prijedlog zakona predviđa da za sudiju Ustavnog suda može biti biran samo državljanin Bosne i Hercegovine sa pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog renomea.
Što se tiče prestanka mandata sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, u prijedlogu se navodi da „trojici sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestaje mandat okončanjem procedure izbora troje domaćih sudija.“
„Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudija iz stava (1) ovog člana.“
Zamjenu sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava predviđaju na sljedeći način:
„Izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, vrši se tako što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno Predstavnički dom bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i ostalih, a potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa liste kandidata koju dostavlja privremena Кomisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Кomisija).“
Komisija bi se, predlagači navode, osnovala zaključkom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a navedeno je i kako bi se birala.
„Komisija sastoji se od sedam članova od kojih dva imenuje Narodna skupština Republike Srpske, četiri imenuje Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i jednog Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
Četiri člana koji imenuje Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se tako što klub delegata bošnjačkog i klub delegata hrvatskog naroda biraju po dva člana Komisije.“
Navodi se i da postupak oglašavanja i utvrđivanja prijedloga kandidata provodi se u skladu s poslovnikom koji donosi Komisija, a Odluka o listi kandidata za suca Ustavnog suda donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Komisije.
S obzirom da je SNSD ove zakone uputio bez dogovora sa partnerima u vlasti na državnom nivou, sada se može očekivati i njihova reakcija jer je očito Dodikova stranka krenula jednostrano u određene procese iako pozivaju na dogovor.
