Srpska pravoslavna crkva i vjernici u četvrtak obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, praznik koji u narodu nosi naziv Velika Gospojina. Riječ je o jednom od najvećih i najpoštovanijih u hrišćanskom svijetu, a kako je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, tog dana se ne rade teški poslovi, već se vrijeme posvećuje molitvi, porodici i duhovnom miru. Mnoge vjernike muči pitanje da li se na Veliku Gospojinu posti.
Velika Gospojina posvećena je Bogorodici, koju narod od davnina smatra zaštitnicom doma, porodice i svih vjernih. Praznik se slavi u znak sjećanja na dan kada se Presveta Bogorodica upokojila, vaznijela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog toga ovaj dan ima posebno mjesto u srcima vjernika, jer podsjeća na ljubav, vjeru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.
Da li se za Veliku Gospojinu posti?
Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika, a prethodi mu dvonedjeljni Gospojinski post.
Post traje od 14. do 28. avgusta. Na samu Veliku Gospojinu vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća, a kako ove godine praznik pada u četvrtak, obrok poslije službe može da bude mrsan.
Izuzetak su godine kada praznik pada u srijedu ili petak – tada se i tog dana zadržava posni poredak (riba, vino i ulje) kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenom ustrojstvu.
Podsjetimo, ovaj praznik se odvajkada smatrao praznikom žena i majki, pa je u narodu običaj da se na njega ne rade nikakvi veliki poslovi niti započinje nešto novo.
Jedan od najljepših narodnih običaja na Veliku Gospojinu jeste branje ljekovitih biljaka i travčica, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tako još djelotvornije. Žene beru borovnice i ljekovite trave, vjerujući da će one donijeti zdravlje i blagostanje njihovim porodicama. Posebno je važan bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom.Na Veliku Gospojinu, žene dodaju bosiljak u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice.
