Za pravoslavne vernike danas je Čisti ponedeljak, prvi dan vaskršnjeg posta koji će trajati sedam nedelja ili 48 dana, i najduži je post u pravoslavnom kalendaru.
Vaskršnji post uvek počinje u ponedeljak, a tokom posta vernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, sa ciljem da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Prema pravilima Srpske pravoslavne crkve (SPC), tokom vremena posta vernici se uzdržavaju od jake i mrsne hrane, kao i od svađa, loših misli i dela.
Vernici koji poste ceo post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Ali, pre svega, jelovnik treba prilagoditi svojim telesnim mogućnostima i poslovima.
Stefan Jovanović, sveštenik Bogorodične crkve u Zemunu, ističe da tokom Velikog posta vernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, kako bi dostojno dočekali najveći hrišćanski praznik.
„Časni ili Veliki post je najduži i najstroži post u našoj Crkvi, koji se istorijski vezuje za apostolsko vreme. Predstavlja pripremu za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs. Pred početak svoje službe je i Gospod naš postio 40 dana“, rekao je Jovanović za Tanjug.
Prema njegovim rečima, vernici ovu prvu sedmicu poste strogo na vodi, sa što manje hrane i više u jednom unutrašnjem, samosagledavajućem smislu se ljudi obrazuju da ove sedmice budu posvećeni molitvi i bogosluženju – kako kome to vreme i posao dozvoljava.
„Post se ne treba zadržati samo na telesnom nivou, niti pak treba da se usmeri samo na duhovnu stranu, potpuno zanemarujući telesni aspekt čovekov. Crkva gleda na čoveka holistički, sa dušom i telom, te svaka redukcija nije u skladu sa etosom i učenjem Crkve“, rekao je otac Jovanović.
On ističe da post obuhvata celog čoveka i tiče se kultivisanja cele njegove ličnosti, njegovog srca i njegovog celokupnog preobražaja u Hristu, a ne samo nekih izdvojenih delova.
„Ovo je očigledno na mnogobrojnim bogosluženjima koja imamo u ovom postu, a naročito u ovoj prvoj sedmici. U postu se borbom sa strastima zapravo borimo protiv svoje samodovoljnosti i samoživosti, oslobađamo se od egoizma i tako stvaramo prostor za Boga i bližnje u sebi“, kazao je otac Jovanović.
Lišavanje hrane i borba sa strastima, ukazuje on, ovo treba da ima za cilj, a ne da bude svrha samo po sebi, kako naš post ne bi bio licemeran i farisejski.
„Tokom Velikog posta vernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, a cilj je da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik“, rekao je otac Jovanović.P