Brojna mjesta u Bosni i Hercegovini imaju problem s iseljavanjem stanovništva, što sa sobom vuče i druge probleme. Upravo je to razlog što mnoge opštine nemaju niti jednu banku. Takva sudbina je mogla zadesiti i Ljubinje, ali načelnik se odlučio na nesvakidašnji potez, za koji nije siguran da li je zakonit. međutim kaže da nema izbora.
Ljubinje je do 2023. godine imalo dvije banke. Tada je NLB zatvorio svoju poslovnicu, a ostao je Atos, koji je ubrzo takođe najavio odlazak.
Kako Ljubinje ne bi ostalo bez banke i s obzirom na to da bi do prve morali putovati 50 kilometara, načelnik Stevo Drapić se odlučio da opština finansijski pomogne banku. O tome smo razgovarali s Dragićem, koji ističe da je taj region posebno pogođen ovim problemom.
„Izborna jedinica 9 ima 13 opština, to je od Ljubinja do Višegrada, i već u šest ne postoji nijedna banka – Čajniče, Rudo, Novo Goražde, Istočni Mostar, Berkovići, Kalinovik. Mi smo bili potencijalno sedma opština u tih 13 za koju je postojala varijanta da se ugasi banka, onda sam ja, pošto smo 60 km od Trebinja, reagovao“, kazao je on.
Njegovu odluku da opština pomogne banci podržalo je i skupštinsko vijeće, a dogovor je godišnja uplata od 22.000 KM za jednog radnika te besplatan prostor, struja i režije.
„Banke se ponašaju tržišno, to su privatne banke, kod nas je Atos, oni su ocijenili da im se ne isplati raditi. Imali smo razgovor sa centralom banke, koji su rekli da će ostati u Ljubinju, a da mi plaćamo jednog radnika godišnje 22.000 KM, dali smo opštinski prostor na korištenje bez naknade, koriste našu struju, koriste naše grijanje“, objasnio je Drapić.
Ističe da ni sam nije siguran da li je to zakonit potez i da je odgovor potražio u Vladi RS-a, ali bezuspješno.
„Pitao sam na jednom sastanku ministricu finansija Zoru Vidović i premijera Radovana Viškovića, svjestan sam svoje odgovornosti, da li ja podliježem krivičnoj odgovornosti jer podržavam privatnu finansijsku instituciju. Nisu mi ništa posebno rekli, osim da banke imaju problem, da su takve kakve su, da čak i naše banke daju povoljnije kamate u FBiH, i to su bili izgovori. Ja i pored svoje odgovornosti, nisam mogao dozvoliti da nema banke, a što je bilo i skupštinska odluka“, kazao je.
Drapić smatra da ovakve probleme treba rješavati država/entitet, baš kao što to Srbija rješava u dijelovima države, gdje komercijalnim privatnim bankama nije isplativo.
„To treba da radi država, sistem, a ne načelnici, predlagao sam da uradimo to kao što je Poštanska štedionica u Srbiji, da dođe državna banka, ali mi nemamo sluha za to. Bavimo se Briselom, Washingotnom i Moskvom“, kazao je.
Također, načelnici iz nekoliko opština iz RS-a, koje imaju problem s nedostatkom banaka, razgovarali su s rukovodstvom Poštanske štedionice Srbije, što je banka u državnom vlasništvu, u nadi da će oni pomoći s otvaranjem poslovnice.
„Mi pregovaramo, imamo obećanje od Poštanske štedionice Srbije da će oni otvoriti u Ljubinju filijalu. Imali smo jedan sastanak s načelnicima iz istočnog dijela, koji nemaju banku, svima nam je obećano da će se oni uključiti u tu priču. To je bio sastanak početkom marta i od toga se još nije mnogo odmaklo“, naveo je načelnik Ljubinja.
Inače, Drapić je u fokus javnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine posebno došao nakon što je uoči skupa „Granica postoji“ iskazao nezadovoljstvo zbog izdržavanja istog te je kritikovao vlast u Republici Srpskoj, poručivši da se ovaj entitet prepoznaje, ne po granici, nego po rupama na cesti.
