BANJALUKA, BRATUNAC – Iako je berba malina u Republici Srpskoj pri samom kraju, nezadovoljstvo među malinarima raste zbog niske otkupne cijene koju nude otkupljivači.
Dok se očekivalo da će, zbog smanjene ponude i otežanih uslova proizvodnje, cijena rasti, neki otkupljivači su tek ovih dana izašli sa ponudom od 6,5 do 7 KM po kilogramu, što proizvođači smatraju neprihvatljivim.
Malinari ističu da su se ove godine suočili sa dvostrukim izazovima, prirodnim nepogodama i, kako tvrde, nepravedno niskim cijenama.
Sa druge strane, otkupljivači upozoravaju na globalne tržišne trendove i ograničene mogućnosti plasmana zamrznute maline.
Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara iz Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“, upozorava da je ovogodišnji rod znatno manji nego prethodnih godina.
„Prinosi su prepolovljeni, a razlog za to je kombinacija više faktora. Mnogi proizvođači nisu ulagali u zaštitu i održavanje zasada, jer su prošlogodišnje niske otkupne cijene dovele u pitanje isplativost proizvodnje. Uz to, vremenske nepogode su dodatno pogoršale situaciju“, istakao je Stojanović.
Pojasnio je da bi malinari bili zadovoljni cijenom od 8,5 maraka po kilogramu.
„A nama otkupljivači nude od 6,5 do 7 maraka“, kazao je Stojanović.
Ističe da malinari traže veću podršku institucija i ozbiljniji pristup u regulaciji tržišta.
Kako dodaje, ako se ovakav trend nastavi, malinarstvo bi u mnogim dijelovima Republike Srpske moglo potpuno nestati, iako se radi o grani koja je nekada donosila značajne prihode i zapošljavala veliki broj ljudi, posebno u istočnom dijelu Republike Srpske.
Sa druge strane, Saša Simić iz Opšte poljoprivredne zadruge „MB Fruits“ iz Bratunca kaže da su pojedine hladnjače izašle sa cijenom od oko 6,5 do 7 KM, ali smatra da je to realna i održiva cijena u aktuelnim tržišnim okolnostima.
„Ako se uporedi sa prošlogodišnjom cijenom od svega 3,8 KM, sadašnja cijena je znatno bolja. Ona pokriva troškove proizvodnje i ostavlja prostora za zaradu“ rekao je Simić.
Dodaje da bi proizvođači trebalo više pažnje da posvete unapređenju zasada i povećanju prinosa, a ne isključivo kalkulisanju sa cijenom.
„Ova godina je bila ekstremno sušna, ali to samo dodatno ukazuje koliko je važno ulagati u infrastrukturu i sisteme navodnjavanja. Ne možemo očekivati visoke zarade ako prinosi nisu zadovoljavajući „, pojašnjava Simić.
Simić je takođe upozorio da bi nerealno visoke cijene mogle ugroziti opstanak prerađivačkog sektora, posebno hladnjača.
„Ako cijena maline pređe realne granice, veliki broj hladnjača neće moći izdržati, jer se cijena zamrznute maline na svjetskom tržištu nije povećala“, kazao je Simić.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ove godine se očekuje proizvodnja malina od 484 tone, što je za 53,6 odsto manje u odnosu na prošlu godinu. Takođe, očekuje se i manja proizvodnja trešnje i višnje.
