BANJALUKA – Malinari u Srpskoj u narednoj godini priželjkuju duplo veće podsticaje za svoj rad, što će zahtijevati i od nadležnih, jer su uz sadašnje subvencije, nisku otkupnu cijenu i visoke troškove konstantno na gubitku.
Ekspanzija uzgoja malina, koja je u Srpskoj, posebno u Podrinju, počela prije desetak godina, kada su mnogi zasadili hektare obradive površine, jer su donosile dosta prinosa i dobru zaradu, splasnula je preko noći. Brojni uzgajivači, koji su proizvodili tone ovog voća godišnje, više nisu mogli da prežive, zbog čega su unazad dvije-tri godine počeli da uništavaju ili u potpunosti zapostavljaju svoje malinjake.
Predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ Ljubiša Alempić kazao je za „Glas Srpske“ da je niska otkupna cijena ovog voća u posljednje dvije godine mnoge dovela na ivicu ambisa.
„Proizvođači malina u situaciji u kojoj su sada trebaju daleko veću podršku resornog ministarstva. Zbog toga ćemo tražiti da nam budu povećani podsticaji, bar u momentima kada je cijena malina relativno niska, kao što je sada slučaj“, kazao je Alempić.
Dodao je da malinari već drugu godinu zaredom nemaju nikakvu zaradu, zbog čega se odlučuju na gašenje ove proizvodnje i okreću se drugim poslovima.
„Samo je dnevnica berača otišla na 100 maraka, ne računajući druge troškove, koji rastu iz dana u dan. Godinama ništa konkretno nismo zahtijevali od nadležnih, međutim sada nemamo izbora nego da tražimo 0,50 maraka po kilogramu malina, za koju smo do sada dobijali 0,25 KM“, istakao je Alempić, dodajući da od resornog ministarstva očekuje poziv na sastanak, gdje će, između ostalog, iznijeti svoje zahtjeve za povećanje podsticaja.
Malinar Ivan Stojanović iz Bratunca kaže da podsticaji u Srpskoj treba da budu izjednačeni sa FBiH.
„Malinari imaju stav da premija po kilogramu ovog voća u Srpskoj ne smije biti ispod 0,50 KM, u protivnom ćemo odmah zatražiti sastanak sa resornim ministrom“, rekao Stojanović, podsjećajući da je računica od prije dvije godine pokazala da proizvodnja kilograma malina košta najmanje 3,80 maraka, ali su u međuvremenu troškovi znatno skočili.
Prema njegovim riječima, nadležni su sa povećanjem premija trebalo da počnu čim su vidjeli da se smanjuje proizvodnja.
„Ne vidim zašto se prilikom određivanja premije malinari razlikuju od, primjera radi, proizvođača jabuka“, kazao je Stojanović, kome su ovog ljeta otkupljivači plaćali 3,5 maraka po kilogramu malina.
Veća podrška za uzgoj malina dobro bi došla i porodici Mršević iz Rudog, koja ovo voće uzgaja na pola hektara.
„Cijena malina je drastično pala, što je dovelo u pitanje i samu proizvodnju. Sa podsticajima od pola marke po kilogramu bi sigurno bilo lakše nastaviti proizvodnju, jer su troškovi povećani nekoliko puta, dok je cijena ostala ista“, kazao je Nenad Mršević, koji je u malinarstvu zajedno sa ocem već nekih deset godina.
Rod
Zbog suše i propadanja zasada realno je očekivati da će, prema riječima malinara, i iduća godina biti loša. Ovogodišnji rod maline je umanjen za više od 30 odsto, zbog čega su kratkih rukava ostali i otkupljivači, koji su od drugih tražili robu da bi ispoštovali ugovore i obezbijedili dovoljnu količinu.
