Priča o minimalcu u Srpskoj, ponovo je na meniju. Novi cjenovnik predlaže predsjednik Srpske, Milorad Dodik.
Prema njegovoj računici, najbolje bi bilo da minimalna ostane 900 KM, dok bi ona, za srednju stručnu spremu, trebala da bude povećana na 1.000 KM, a za visoku na 1.200 KM. Populistični potez ili realna opcija?
I dok sindikalcima raste apetit, poslodavcima je odavno prisjelo. Prvi bi da minimalna plata bude bar 1.050 KM, drugi se nisu oporavili ni od onih 900 KM.
Činjenica je da trenutna minimalna plata ne može da pokrije potrošačku korpu, koja je za novembar prošle godine iznosila 2.650 KM. Činjenica je i da se za hranu treba odvojiti 1.203 KM. Ali, činjenica je i da je privreda već odavno na koljenima, jer su poreski pritisci, nemilosrdni.
– To još nije dogovoreno. Vidjećemo. Pozvaćemo poslodavce i sindikat. Smatramo da ta diferencijacija treba da se napravi. Trebalo bi da bude ukinut i porez na platu za garantovani dio – rekao je Dodik.
I golim okom, odavno je vidljivo, da je priča o minimalnoj plati, ogrnuta plaštom populizma. Da nije zasnovana na analizama. Da se, kao na lotu, i jedni i drugi “razbacuju” brojkama, pa ko dobije-dobije.
Analiza
Stav poslodavaca je jasan – dodatni troškovi bi ostavili nesagledive posljedice po privredu Srpske.
– Kada je riječ o Dodikovom prijedlogu, nešto slično je u prethodnim godinama najavljivao i premijer Srpske Radovan Višković, ali nikada do sada nismo dobili prijedlog koji bi to iznosi i pragovi bili. Ono što je sigurno, jeste da takav model nigdje ne postoji i ako bi kojim slučajem došlo do sprovođenja nekog takvog prijedloga, to se nikako ne smije raditi bez prethodno urađene analize, da vidimo da li će doći do dodatnog opterećenja privrede ili će to biti nešto što će biti u duhu borbe protiv sive ekonomije. Zaista smo protiv bilo kakvog dodatnog opterećenja privrede – kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Zoran Škrebić.
Naglašava da imamo pad izvoda i privredne aktivnosti, a povećanje uvoza, pa bi, kako dodaje, bilo kakvo povećanje troškova značilo dalje povećanje nekonkurentnosti naše privrede. Podsjeća i da je povećanje minimalne plate na 900 KM ostavilo negativne posljedice.
-Upozoravali smo da će se kriza EU preneti na našu privredu, a da će, samim tim, dodatno opterećenje donijeti dalje negativne efekte. I kao što možete vidjeti, pogođeni su drvna industrija i izvoznici, dok u prerađivačkoj industriji imamo smanjenje 3.000 radnih mjesta – ističe on.
-Postoji prostor za određeno povećanje, ali to povećanje ne može biti veće od nekoliko procenata. Trenutno je procenat miminalne prosečne plate toliko visok, da je daleko viši nego u svim zemljama regiona, pa čak i u zemljama EU – kaže on.
Populizam
Ekonomista Marko Đogo kaže da je predsjednik Srpske, s najnovijim predlogom, izašao u susret sindikatu.
-Znam da su sindikati najveću zamerku iznosili na činjenicu da smo došli u poziciju da ljudi sa srednjom stručnom spremom, pa čak neki i sa višom, imali neznantno veću platu od ove minimalne. Nisam iznenađen,mislim da ovo jeste bolje rješenje, nego da smo opet išli na povećanje minimalne plate – smatra on.
Da je priča o povećanju plate zasnovana na populizmu, a ne na analizama, kaže da je odavno jasno, ali ne samo kod nas, nego svugdje u svijetu.
-Ali, u razvijenim zemljama su razvili mehanizme da se taj populizam donekle ograniči. Ti mehanizmi se ogledaju u tome da se odredi minimalna plata u skladu sa ekonomskim parametrima, a druga alternativa je da se formira ekspertski tim koji će određivati minimalnu platu i davati prijedloge Vladi, tako da ne bude pitanje ko više može uticati na Vladu, sindikati ili poslodavci – kaže Đogo.
