SARAJEVO – Ni nakon 33 godine od zločina nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, nema pravde za žrtve, a jednako je porazno i to što na mjestu stradanja nema ni spomen-ploče, kao da se tu ništa nije ni desilo.
To je jedna od poruka iz Republike Srpske, čija će delegacija u ovu subotu, 3. maja, u Istočnom Sarajevu i Sarajevu, obilježiti 33 godine od ovog zločina.
Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, istakla je da za ovaj zločin niko nije presuđen, a članovi porodica žrtava se pitaju zašto je to tako.
„Ono što je porazno jeste to što ćemo mi, sa jakom policijskom pratnjom, otići do mjesta gdje se to desilo, gdje ćemo položiti cvijeće i upaliti svijeće, a već nakon pet minuta, kada se mi okrenemo, ukoliko to ne bude pokupljeno, biće spremljeno u kontejnere, nažalost. Dakle, nikakvog obilježja, nikakve spomen-ploče tu nema, kao da se u toj Dobrovoljačkoj ulici, koja se tako više i ne zove, ništa nije desilo, kao da zločin nije postojao, a postoje snimci i prosto se pitamo šta još treba da bude evidentno kako bi Sud i Tužilaštvo odradili svoj posao“, kaže Graorčeva za „Nezavisne novine“.
Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, izjavio je da je krvavi pir nad nedužnim mladićima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu „rezultat zvanične politike tadašnjeg muslimanskog rukovodstva“.
Nuždić ocjenjuje da se, kao i kod ostalih zločina u Sarajevu, uporno pokušava nametnuti narativ da su zločine vršile paravojne formacije, a da bivša vlast RBiH nije učestvovala u tome. Nuždić je, u izjavi za Srnu, istakao da, nažalost, ni nakon 33 godine nema sudskog epiloga ovog zločina.
„Nakon brojnih opstrukcija, suđenje Ejupu Ganiću i ostalima traje unedogled, bez ikakvih naznaka kad i da li će biti okončano“, rekao je Nuždić.
Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, izjavio je da je zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici „rezultat muslimanskih laži koje su na snazi i danas, jer nijedan dogovor sa Bošnjacima nema garanciju“.
„Uvrede koje doživljavamo kada obilježavamo ‘Dobrovoljačku’ ne mogu se uporediti sa bilo čime civilizovanim na ovom svijetu. Mi se vrlo civilizovano ponašamo kada oni imaju svoja obilježavanja“, naveo je Stevandić.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, rekla je da je masakr nad nedužnim mladim pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila realizacija najave Alije Izetbegovića da će žrtvovati mir za „suverenu BiH“.
„Ovaj teroristički čin bio je uvod u tragični sukob zasnovan na Izetbegovićevom ubjeđenju iz ‘Islamske deklaracije’ prema kojem, citiram, ‘nema mira između islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija'“, naglasila je Cvijanovićeva.
Obilježavanje ovog zločina će početi u Istočnom Sarajevu, gdje će u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima biti služen parastos za stradale pripadnike JNA.
Potom je predviđen odlazak autobusima u Sarajevo, u bivšu Dobrovoljačku ulicu, gdje će mirnom šetnjom, polaganjem cvijeća i prisluživanjem svijeća biti odat pomen stradalim pripadnicima JNA.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu poginulo je najmanje 28 pripadnika JNA.
CJB Istočno Sarajevo podnio je 2005. godine krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu. Međunarodni tužilac u BiH Džud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.
Tužilaštvo BiH je 20. novembra 2018. godine donijelo naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu „Dobrovoljačka“, te je Sud BiH u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica koja se terete za ratni zločin.
Među optuženima su Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, Zaim Backović, kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane RBiH, i Jusuf Pušina, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RBiH i načelnik štaba MUP-a RBiH. Ovaj postupak je još u toku.
