Hrvatsko društvo kompozitora objavilo je da je preminuo poznati kompozitor, dirigent, aranžer, pijanista, tekstopisac, libretista i producent, Alfi Kabiljo.
„S tugom objavljujemo da je u 90. godini preminuo naš dugogodišnji član Hrvatskog udruženja kompozitora, Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. decembar 1935. – Zagreb, 1. april 2025.)“, javili su iz Hrvatskog udruženja kompozitora, čiji je bio i predsednik od 1992. do 1994. godine.
Svojim talentom, marljivošću, predanošću poslu i visokom razinom profesionalnosti ostavio je trag u celom svetu i dotakao srca publike najrazličitijih muzičkih afiniteta. Muzikom je predstavljao Hrvatsku u svetu. Pohađao je privatnu muzičku školu kompozitora i pedagoga Rudolfa Matza, završio Muzičku školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu, a diplomirao je arhitekturu.
Brojni su poznati hrvatski pevači osvajali nagrade interpretirajući njegove kompozicije: Radojka Šverko, Ivo Robić, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Krunoslav Kićo Slabinac, Betty Jurković, Ana Štefok, Miro Ungar i drugi.
Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada među kojima su: Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Milivoj Körbler (HDS, 1998.), Porin za životno delo (2004.), Status (Hrvatska muzička unija, 2004.), Kairos (Festival filmske muzike u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Srpsko društvo kompozitora za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan (Srpsko društvo filmskih kritičara, 2023.) i mnoge druge. Nosilac je državnog odlikovanja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Na hrvatskoj je muzičkoj sceni ostavio neizbrisiv trag muzikom brojnih mjuzikala, zbog čega je u tisku prozvan ‘kraljem hrvatskog mjuzikla’. Kultni mjuzikl Jalta, Jalta od prve izvedbe 1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih pozorišta i njihovih ansambala, a preveden je i na nemački, italijanski i norveški jezik. Veliki uspeh imali su i drugi mjuzikali Velika trka (1969.), Dlakav život (1976.), Crveni otok (1981.), Vjenčani list (1986.), Car Franjo Josip u Zagrebu (1989.), Kralj je gol (1994.) i Tko pjeva zlo ne misli (1998.) koje je realizovao najčešće u saradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.
Široj publici ostat će zapamćen kao autor velikog broja zabavnih pesama koje su ušle u antologiju hrvatske zabavne muzike poput najizvođenije domoljubne pesme Tvoja zemlja (Zagreb, 1971.), Svijet je moj (Rio de Janeiro, 1970.), Neka cijeli svijet (Tokio, 1971.), Dan koji se pamti (Opatija, 1978.), Želim malo nježnosti i ljubavi (Opatija, 1970.), Svemu dođe kraj (Zagreb, 1967.), Majko, nemoj plakati, Doviđenja, sretan put te velikog broja šansona Parkovi (Zagreb, 1965.), Ti si ruža, C‘est la vie (Zagreb, 1983.), Kužiš, stari moj, Ne traži drugi put.
