Među 114 izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit nalazi se i jedna odredba, koja je važna da je građani znaju prije nego što preuzmu svoj glasački listić, ali je i vrlo značajna u pogledu unutarstranačkih prevara.
Član 58. Schmidtove odluke tretira član 5.14 Izbornog zakona BiH u kojem se definiše način glasanja za političke stranke i kandidate sa listi. Svojim izmjenama, Schmidt je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
Kako je bilo prije, a kako je sada
Glasalo se na način da birač izabere samo jednu od političkih stranaka, koaliciju ili listu nezavisnih kanidadata i na njoj označi sve kandidate kojima želi dati glas za ulazak u gradsku skupštinu, kantonalnu, entitetsku ili državnu.
U Schmidtovim izmjenama, koje će zakonski važiti i za naredne lokalne izbore, ukoliko birač izabere više od tri kandidata sa jedne liste, njegov glas će otići samo stranci, ali ne i pojedinačno označenim kandidatima.
„Glasački listić omogućava biraču mogućnost da, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata, označi jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi koju je birač odabrao. Ako је birаč validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da је ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim„, glase izmjene Izbornog zakona u stavu 2, člana 5.14.
To otvara prostor za potencijalni problem u vidu obesmišljavanja postojanja otvorenih lista jer bi stranke imale još veću moć u odabiru kandidata koji će dobiti mandate. U prevodu – korisno je strankama, ali ne i kandidatima.
„Šta ćemo ako bude masovna pojava da ljudi glasaju za više od tri kandidata, a samo stranka dobije preferencije? Onda će biti izabrani oni koji su prvi, drugi, treći, četvrti, peti na listi u zavisnosti od toga koliko ja ta stranka dobila mandata, gubi se smisao otvorene liste… Tako se može manipulisati i svesti na to da je lista u suštini zatvorena“, kazao je u izjavi za Klix.ba bivši predsjednik Izborne komisije BiH i trenutni predsjednik Koalicije Pod lupom Vehid Šehić.
Šehić podsjeća da su stranke prilikom uvođenja preferencija protestovale i tražile od glasača da ih ne koriste kako bi poredak kandidata koji su osvojili mandat ostao isti kao i poredak koji su oni predložili na listi.
„Prema sadašnjem Izbornom zakonu, oni koji imaju preko 20 posto preferencija u odnosu na broj glasova koje je dobila stranka oni idu u gore, pomjera se taj redoslijed na kandidatskoj listi“, objašnjava.
Upravo je taj procenat od 20 posto ono čime se i Schmidt trebao pozabaviti u ovim izmjenama, a nije s obzirom na to da potrebni postotak glasova za „preskakanje“ onij koji su bliže vrhu liste ostaje isti.
„Procenat od 20 posto jeste jako visok, evropski standard je od pet do 10 posto, ali su stranke i oni koji su pravili aktuelni zakon pokušali na takav način da zatvore liste. Mi pod lupom smatramo da treba maksimalno biti 10 posto“, kazao je.
Šta je Šmit htio postići?
Sa aspekta organizacije izbora, Šmitova izmjena pod članom 58 donosi jednostavnije brojanje glasova.
„Onaj ko je s provodio izbore zna koji je problem to sve brojati, utvrdite rezultate po strankama, onda za svaku političku stranku utvrđujete za svaku osobu koliko je dobila glasova, mnogo se to sabira. Oni su pokušali to srediti jer ako se smanji na tri onda je lakše“, kazao je Šehić.
Jasna je i namjera Šmita da članom 58 donesenih izmjena spriječi unutarstranačke manipulacije u vidu dopisivanja preferentnih glasova kandidatima prilikom brojanja na biračkim odborima, međutim takvo nešto mogu eliminisati samo skeneri i veće kazne za članove biračkog odbora koji rade mahinacije.
„Skeneri sprečavaju krađu definitivno, ali kako riješiti problem da nema ucjene birača, da nema pritisaka na njih, da nema plaćanja biračima da glasaju za određeni politički subjekat jer mi znamo kako se dobijaju glasovi i kako se dobijaju zaposlenja u državnim institucijama“, dodaje Šehić.
On ističe da se stvarne implikacije, dobre i loše strane izmjena, pak mogu vidjeti tek nakon što zakon bude „uveden u život“, odnosno nakon implementacije i praktične primjene. S tim je saglasna i direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić.
„Ima raznih opcija kako to nažalost može u praksi izgledati, ali su to sve začkoljice koje ćemo vidjeti kakvog efekta imaju tek kad budemo vidjeli kako u praksi funkcioniše jer neka možda izborna namjera da se spriječi dopisivanje u nedogled preferencijalnih glasova može otvariti mogućnost za unutarstranačke manipulacije“, kazala je ona.
