Sredinom marta ističe osmomjesečni ciklus u kome je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, predsjedavao ovom institucijom, a taj period, kako za „Nezavisne novine“ kažu analitičari iz Sarajeva, Mostara i Banjaluke, nije donio ništa spektakularno i sve je, dodaju, bilo već viđeno.
Kada smo prije osam mjeseci pitali poznavaoce prilika šta se može očekivati nakon što je Komšić preuzeo „palicu“ od Željke Cvijanović, srpskog člana Predsjedništva BiH, jednoglasno su istakli da i dalje očekuju politiku međusobnih neslaganja, te da će nacionalne teme biti prioritet ispred svakodnevnih problema građana.
Kazali su tada i da tročlano Predsjedništvo, kao uostalom i njihovi prethodnici, imaju drugačiju viziju uređenja države i društva, i čini se da se ni sada nije mnogo odmaklo iz tog pravca, a i dalje se zagovara stav da je Komšić izabran glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata, zbog čega ga hrvatski predstavnici u BiH, ali i oni van nje, uključujući Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, ne priznaju kao „svoga“.
U osam mjeseci prvog mandata Željka Komšića u ovom sazivu Predsjedništva BiH (po pravilu rotacije, još jednom će presjedavati ovom institucijom), predstavnici vlasti na nivou BiH (SNSD, HDZ i stranke „trojke“) usvojili su određene zakone koji se tiču evropskog puta BiH, ali još ne i izmjene Izbornog zakona BiH, niti su se dogovorili o pitanjima poput izbora stranih sudija u Ustavnom sudu.
Iako se ova pitanja/zakoni ne tiču direktno članova Predsjedništva BiH, već zakonodavnih organa i predstavnika vlasti, svakako je nemoguće ne pomenuti njihovu ulogu, u smislu održavanja sastanaka sa međunarodnim predstavnicima.
Admir Huskić, politički analitičar iz Sarajeva, stava je da se za Komšićevog presjedavanja ništa značajno nije desilo, a što je, po njegovom mišljenju, čak i dobro.
„Meni je bitno, ma koliko to čudno djelovalo, da se stvari dešavaju u skladu sa renomeom institucije Predsjedništva BiH, koja je više simbolička nego praktična, i da Predsjedništvo nije taj neki teatar koji vječno pravi neke incidente, već naprotiv, da bude makar jedna institucija koja isijava određenu dozu rutine i stabilnosti. Tako bih ocijenio ovaj osmomjesečni ciklus“, ističe Huskić.
Navodi da je bilo situacija koje su zahtijevale bitniju ulogu Predsjedništva, poput međunarodnih sastanaka o ispunjavanju uslova BiH na putu ka EU, te da su sva tri člana uspješno propratila te akcije.
„Bilo je tu mnogo međunarodnih posjeta, intenzivno u decembru i januaru, sa izuzetkom onog diplomatskog gafa premijera Hrvatske. Ali, mislim da ništa zaista nije bilo pretjerano za pomenuti“, mišljenja je Huskić.
Sa druge strane, Branimir Galić, novinar RTV Herceg Bosne, smatra da je Komšić u ovih osam mjeseci pokazao kako je „politički irelevantna osoba“.
„Nije se bilateralno sastao ni s jednim važnijim državnikom. Sudjelovao je na sastancima s europskim liderima isključivo u nazočnosti ostala dva člana Predsjedništva te bi se ovo razdoblje moglo okarakterizirati kao skup pojedinačnih aktivnosti srpske članice Željke Cvijanović i bošnjačkog člana Denisa Bećirevića“, navodi Galić.
Ponavlja da Komšić ne bi trebalo da ima legitimitet za funkciju koju obavlja i da mu to omogućava, kako tvrdi, neustavni Izborni zakon.
„Komšić, nelegitimni hrvatski član Predsjedništva BiH, isključivo parazitira na neustavnom Izbornom zakonu. Njegovo djelovanje svodi se na zagovaranje protuustavne i antidejtonske BiH koja bi počivala na načelu ‘jedan čovjek – jedan glas’. Da je Bosna i Hercegovina iole normalna zemlja, Komšić bi trebao odgovarati za protuustavno djelovanje i podrivanje mira, odnosno kršenje Međunarodnog mirovnog sporazuma“, dodao je Galić.
Na istom fonu, Komšićev rad komentariše i Velizar Antić, analitičar iz Banjaluke, koji ocjenjuje da Komšić očekivano nije odustao od svoje politike zastupanja bošnjačkih stavova, ali i onih jednostanih, koji se protive zvaničnim stavovima BiH.
„Imali smo mnogo priče i dizanja nacionalnih tenzija, a jako malo konkretnih poteza i rezultata. U ovom periodu njegovog presjedavanja izdvojio bih susret sa Aljbinom Kurtijem kao još jedan potez koji direktno urušava uređenje države BiH. Naime, mi kao država nismo priznali Kosovo kao nezavisnu državu i niko od zvaničnika države BiH ne bi trebalo da se uopšte sastaje sa predstavnicima Kosova“, podsjetio je Antić.
„Ovakvi jednostrani potezi samo produbljuju krizu koju imamo u državi i ruše osnovni koncept na kome je država utemeljena, a to je konsenzus
