SARAJEVO – Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, koji bi trebalo da se održe početkom oktobra ove godine, biće raspisani najkasnije do četvrtka, 9. maja, a do tada ćemo imati odgovore na pitanja po kom izbornom zakonu će oni biti održani, te da li će vladajuća koalicija SNSD – HDZ BiH – „trojka“ ostati na okupu
Partneri u vlasti poručuju da čine sve da se na izbore izađe po „njihovom“ zakonu.
Tako je Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, kazao da je Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH urađen i proslijeđen svim koalicionim partnerima.
„Ogroman dio prijedloga koji smo poslali u stvari sadrži ono što je visoki predstavnik već nametnuo, ali je cilj da zakon bude rezultat rada domaćih vlasti“, rekao je Nikšić.
Da bi Izborni zakon BiH mogao da bude na dnevnom redu na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH, potvrdio je i Davor Bunoza, ministar pravde BiH.
„Mi smo završili e-konsultacije i još uvijek smo u fazi pribavljanja potrebnih mišljenja. Teoretski, postoji mogućnost da bude taj zakon na sjednici Vijeća ministara. Postoji mogućnost da bude na sjednici idući tjedan“, kazao je Bunoza.
Međutim, Izborni zakon BiH koji bi se mogao naći na sjednici Savjeta ministara BiH iduće sedmice nije gorepomenuti koji je poslala „trojka“, nego onaj koji je već u pripremi u Ministarstvu pravde BiH. To je poručio Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, te podsjetio da je koalicija nedavno dogovorila da u roku od 15 dana u parlamentu BiH pokušaju usvojiti izmjene Izbornog zakona BiH koje bi nadomjestile izmjene koje je nametnuo Kristijan Šmit.
„U tom pravcu moći ćemo ići ako zadržimo pažnju na izbornom zakonodavstvu i potrebi da pokušamo domaćim snagama donositi rješenja“, dodao je Čović.
Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH, kaže da je ova stranka uvijek težila tome da sve domaće zadatke preuzmu isključivo domaći akteri, te da tako misle i o Izbornom zakonu BiH.
„Ukoliko prijedlog Izbornog zakona, kao i svakog drugog, bude usaglašen, može da ide dalje, ali je ovdje problem kako doći do usaglašenosti, jer postoje brojni zahtjevi i ideje. SNSD je od početka ovog procesa na istim stajalištima, a to je da nema ništa protiv tehničkih unapređenja i uvođenja tehnologija, ali sve to zajedno mora biti pažljivo urađeno. Što se tiče konkretnih rješenja, njih ima i analiziramo ih. Međutim, bez konkretnog i jasnog političkog dogovora o ključnim pitanjima, od kojih je glavno opredjeljenje o tome hoćemo li preuzeti političke, zakonodavne i sve druge procese u svoje ruke, ova zemlja nema šansi“, kazala je Novaković Bursaćeva.
S druge strane, Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PS BiH, smatra da vlast teško može naći rješenja koja su bolja od onih Šmitovih.
„Teško da ćemo mi napraviti bolji od ovoga što je visoki predstavnik uradio. Ako je cilj sastanaka da se mijenja onaj dio odredbi kojim bi se CIK BiH iz jedne političke garniture dao u ruke drugoj, Naša stranka neće u tom učestvovati“, rekao je Kojović.
Za SDA je jedino rješenje da se donese novi Izborni zakon, koji bi bio sastavljen od svih do sada predloženih dokumenata, ali prečišćen i bez ikakvih izmjena i dopuna.
A ako vlast zaista želi da se njihov zakon usvoji, moraće ubaciti u brzinu više, jer sve procedure moraju biti gotove do 6. maja. Da li je to moguće?
„Pokazali smo da je ovdje moguće sve, ali i ništa. Bilo se spremno minirati i gotove stvari, a isto tako smo i da se usaglasimo“, naglašava Novaković Bursaćeva.
Međutim, ukoliko se u narednih desetak dana ne desi apsolutno ništa u vezi s pitanjem izbornog zakonodavstva, lokalni izbori će biti raspisani po onom zakonu koji tog dana bude na snazi, a to je u ovom trenutku zakon čije je izmjene nametnuo Šmit, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Kao odgovor na „Šmitova pravila“ nedavno je u Narodnoj skupštini RS usvojen Izborni zakon RS. Ali, ni on još nije stupio na snagu, a ne zna se ni kada će, jer je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavio da će pokrenuti veto. Ako se to desi, to iziskuje dodatne procedure, prvo na Zajedničkoj komisiji NS RS i Vijeća naroda, a potom, ako bude potrebno, i pred Ustavnim sudom Republike Srpske. Tek nakon toga znaće se da li zakon stupa na snagu ili se vraća u Narodnu skupštinu RS.
„Trenutno je zaista neizvesno bilo šta prognozirati u vezi sa pravilima igre po kojima ćemo izaći na lokalne izbore. Najbolja opcija bi bila da se dođe do dogovora i da se usvoji novi Izborni zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH. U tom slučaju ne bi bilo ni pobedničke ni gubitničke strane i na neki način bi svi bili zadovoljni. Ukoliko ne, ulazimo u potencijalno ozbiljnu krizu“, ocjenjuje Velizar Antić, politički analitičar.
On je uvjeren i da vlast u Srpskoj neće prihvatiti nametnuti „Šmitov zakon“, jer bi, kako kaže, to u suprotnom značilo da su ga prihvatili kao visokog predstavnika.
„Ukoliko ne dođe do dogovora na državnom nivou, verujem da će vlast u RS usvojiti svoj Izborni zakon i po tim pravilima izaći na izbore u Srpskoj“, navodi Antić.
Međutim, na pitanje da li se sve to može završiti do 6. maja, s obzirom na to da je iduća sedmica u Srpskoj „krcata“ neradnim danima, Antić ne sumnja da bi vlast našla način.
Još jedno važno pitanje koje se provlači jeste i da li bi eventualno nepostizanje dogovora o Izbornom zakonu značilo i kraj aktuelne vladajuće koalicije, jer se partneri već međusobno optužuju i tvrde da se raspala. I na to Antić baca sumnju.
„Ne vidim šta bi SNSD dobio ukoliko bi pokušao da vrati SDA na vlast na državnom nivo“, rekao je Antić.
