Više od 100 porodica, koje su vlasnici stanova u Sjevernoj Mitrovici, dobile su od Kosovske agencije za verifikaciju i upoređivanje imovine zahtjev da napuste svoje domove, da bi, kako se navodi, bili vraćeni pravim vlasnicima.
Srbi sa sjevera poručuju da ne planiraju da se isele jer su vlasnici nekretnina, a u priču se uključio i ambasador Evropske unije u Prištini Tomaš Suniog. Na težak položaj porodica ukazao je i Dragiša Mijačić, koordinator radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa za EU, poglavlja koje se bavi Kosovom, piše Blic.
– Agencija za verifikaciju i upoređivanje imovine je donijela odluku o vraćanju otkupljenih stanova (bez obzira ko je vlasnik tih stanova, jer su se svojinski odnosi tokom godina mijenjali) prvobitnim nosiocima stanarskog prava (koji u zakonskom smislu nisu bili vlasnici). Ova odluka je kontroverzna po mnogo čemu, a mislim da ima elemente diskriminacije. Nije mi poznato da se Agencija bavila istim problemom u drugim dijelovima Kosova. Koliko je Albanaca iz Prištine izbačeno iz stanova koje su otkupili od Srba, a koji su takođe bili predmet otkupa? – ukazao je Mijačić.
Upozorio je da je Agencija je pokazala malu zainteresovanost za rješavanje preko 40.000 slučajeva uzurpacije imovine Srba sa Kosova kroz otimanje zemlje ili putem lažnih ugovora.
– Indikativno je djelovanje Agencije baš na sjeveru Kosova, što ukazuje na još jedan pritisak na Srbe da se isele odatle. Mali rokovi za iseljenje, nedostatak pravnog lijeka i potpuna nefleksibilnost u iznalaženju rješenja takođe ukazuju da je u pitanju politički a ne pravni proces – istakao je Mijačić.
Riječ je o stanovima koji su bili u društvenoj svojini, uglavnom vlasništvo Trepče, ali i drugih društvenih preduzeća iz vremena SFRJ. Među njima je porodica Bogosavljević, Stefan i Petkana, koji su za Blic TV rekli da su stan regularno otkupili od rudarsko industrijskog kombinata “Trepča” u skladu sa zakonom i postali njegovi vlasnici 1994.godine. Naglašavaju da neće izaći iz svog stana.
– Dobila sam obavještenje da izađem iz ovog stana, ne znam gdje ću, živim sa sinom. Ovdje je nekada živio neki čovjek, ne poznajem ga, mi smo ušli u prazan stan, koji smo dobili iz “Trepče”, otkupili smo ga, i sada je stiglo obavještenje da moram da izađem odavde. Ja stvarno ne znam gdje ću – ističe Petkana.
– Ovaj stan je moj otac dobio od “Trepče”, tamo je bio radnik, imamo rješenje za ovaj stan i ugovor o otkupu stana. Stan neću napustiti zato sto je moj – naglašava Stefan.
U priču se uključio i ambasador EU u Prištini Tomaš Suniog koji je najavio da će se sastati sa Kosovskom agencijom za poređenje i verifikaciju imovine i pogođenim licima. Suniog je saopštio da će taj sastanak pružiti priliku da se razgovara o pojedinačnim slučajevima i da se identifikuju odgovarajuća rješenja za pogođene građane.
– Iako su ovi predmeti presuđeni konačnim odlukama koje su obavezujuće i pravno sprovodljive, moj tim se angažovao sa Agencijom za poređenje i verifikaciju imovine kako bi osigurao da se svaki slučaj tretira u skladu sa primjenljivim evropskim standardima, tako da svi zainteresovani dobiju konkretna stambena rješenja – istakao je Suniog.
Mijačić je objasnio da je riječ je o stanovima koji su bili u društvenoj svojini, uglavnom vlasništvo “Trepče”, ali i drugih društvenih preduzeća iz vremena SFRJ. U tim stanovima živjeli su Albanci do početka 1990tih.
– Pod pritiskom Miloševića i sljedbenika njegove politike Albanci su istjerani ili napustili ta preduzeća, samim tim su izgubili stanarsko pravo pa bivaju izbačeni iz tih stanova. U njima su se uselili drugi radnici istih tih preduzeća, uglavnom Srbi. Nekoliko godina nakon toga Srbija potpada pod sankcije a Milošević uzima narodu posljednju marku iz džepa kroz program otkupa društvenih stanova. Na taj način su privatizovani sporni stanovi koji su bitni za ovu priču – napisao je Mijačić.
Životni ciklusi su, kako je rekao, doveli do toga da su mnogi od ovih stanova kasnije prodati, neki su promijenili više vlasnika tokom posljednjih 30 i više godina.
– Kosovske vlasti ne priznaju odluke koje su donošene od zvaničnih institucija AP KiM i drugih organa Srbije/SRJ između 1989. i 1999, smatraju ih nelegalnim i diskriminatornim. S druge strane prisvajaju svu državnu i društvenu imovinu nastalu u tom periodu, ali to je druga priča – rekao je Mijačić.
