Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini kojeg Republika Srpska ne proznaje Kristijan Šmit komentarisao je aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji s osvrtom na nedavno usvojenu Rezoluciju o Srebrenici i najave Milorada Dodika o „mirnom razlazu“.
Tokom gostovanja na Federalnoj televiziji upitan je da prokomentariše šta su Dodik i Aleksandar Vučić slavili nakon usvajanja rezolucije.
„Nažalost, ne mogu dati odgovor na to pitanje. Postavljam ga i sam sebi, rekao sam nekim ljudima koji imaju odgovornost u Srbiji, šta dan poslije, šta rade dan poslije toga. Poricati genocid, to nije politička pozicija, to je samo jedan teret, politički teret. Ja bih sugerisao tim ljudima da se malo ohladimo, prođemo kroz tu jednu fazu hlađenja i da onda znamo da ima dosta retorike, da će biti dosta sastanaka, priče do 8. juna, ali nakon toga dajte da razmišljamo, ne samo o prošlosti nego da razmišljamo o budućnosti, kako se možemo više približiti jedni drugima i moram ovdje podvući, razdvajanje odnosno ono na šta se poziva ovdje, radi se o zakonima koji postoje u ovoj državi i međunarodnom pravu, međunarodnim zakonima. Ja znam, kao Nijemac, meni nije lako razmišljati o lošim trenucima iz naše istorije. Neki ljudi su preuzeli odgovornost i ako bi Srbija ili Srbi bili optuženi da su krivi za to, ne, postoje jasno pojedinci koji su preuzeli odgovornost i koji su odgovorni za djela koja su počinili u prošlosti i odgovarali su za ta djela u sudu u Hagu. Možda bi se mogli i pitati, zašto, kakve su namjere gospodina Dodika, šta on hoće, da li nam on govori da je većina tih zemalja odlučila da 11. jula ima Dan sjećanja, da li je to dan za secesiju i podjelu ili šta“, rekao je.
Vezano za Dodikove izjave o mirnom razlazu kaže da one ne obećavaju ništa i ne vode nigdje.
„Bivši slovenački predsjednik je u jednom razgovoru o mirnom razduživanju rekao možda može doći do razdvajanja u regionu, ali ne može biti mirno. Ja bih rekao da niko ne može proturati takvu ideju, da se može samo sjesti i odlučiti o tome. Srbija zajedno sa Hrvatskom su garanti integriteta Bosne i Hercegovine i do sada nisam imao indikacija da se stvari u tom smislu promijenile kod te dvije zemlje. Ali, ako neko želi da tako kažem ovu ili onu stvar iz Ustava, ovaj član da se pola rečenice zamijeni, nekim, nečim drugim da se ubaci neka nadležnost entiteta koja ne postoji. Ok, o tome se razgovara, ali tu se ne radi o podjeli, mora se poštovati država Bosna i Hercegovina, ona je država, ima svoja prava i podložna je samo međunarodnom pravu. Nikakav entitet, nikakva zajednica, nikakvo Brčko niti bilo što drugo. Samo zajedno svi, zajedno čini državu Bosnu i Hercegovinu i ona ima svoje mjesto u Generalnoj skupštini UN-a. Prema tome i poruka je vrlo jasna i Miloradu Dodiku. Razumijem da se ti žališ, ne znam baš tačno zbog čega se žališ, ali moramo biti vrlo jasni i reći stvari prostim riječima. Nema odvajanja, moram braniti Dejtonski sporazum, Dejton govori o teritorijalnom integritetu i ja i svi iz međunarodne zajednice smatramo ovu stvar vrlo ozbiljnom kao i što narod sam. Ja bih rekao tako, uključujući i one u Republici Srpskoj i ljude u Federaciji također“.
Ako Dodik bude insistirao na tom mirnom razdruživanju, može li mu se ponuditi mirno ukidanje Republike Srpske?
„Entiteti imaju pravo na postojanje, entiteti su dio Dejtona. Možda je malo čudno shvatiti tu stvar, ali ako postoje garanti za postojanje Republike Srpske u međunarodnom pravu onda to nije Milorad Dodik, to sam ja. Ja ako provodim moj mandat, ja onda garantujem to i sve dok se sjedi i razgovara o amandmanima na Ustav, stvar je u tome da se to mora uraditi zajedno. Dakle, oba dijela zemlje moraju da odluče zajedno o tome. Prema tome, gdje je problem? Ja sam poprilično zapanjen političkom debatom koju slušam. Neki ljudi pokušavaju da riješe pitanje egzistencije Republike Srpske. Ponekad imam osjećaj da ljudi nastoje da stvaraju neke političke narative, da daju odgovore na pitanja koja niko ne postavlja.“
