„Pojačano je prisustvo pripadnika MUP-a i u tržnim centrima i drugim mjestima gdje se okuplja veoma mnogo građana.“
Crni moskovski petak kada je u glavnom gradu Rusije, od nekolicine ubačenih terorista, ubijeno i ranjeno na stotine nevinih ljudi uzbunio je i upalio crveni alarm širom Evrope pa i u BiH, odnosno u Republici Srpskoj te su nadležni policijski i obavještajni organi preduzeli određene mjere bezbjednosti u školama i tržnim centrima.
Poručeno je ovo od strane ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana i direktora policije Siniše Kostreševića, koji su istakli da iako je stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj trenutno zadovoljavajuće, zbog proteklih dešavanja u Moskvi i terorističkog napada, naložili su i pojačali mjere bezbjednosti u prije svega školama i tržnim centrima, uz poruku da će policija biti na terenu 24 časa.
Dodali su i da se vrši određena obuka policajaca, ali i da su izdata jasna uputstva svima kako da se ponašaju u slučaju nekog terorističkog napada. Prema riječima Karana, odlučeno je da se poveća prisustvo policije sa dugim cijevima na javnim mjestima u Srpskoj, a da je poseban akcenat na obezbjeđenju škola.
– To uliva sigurnost našim građanima. Pojačano je prisustvo pripadnika MUP-a i u tržnim centrima i drugim mjestima gdje se okuplja veoma mnogo građana. Pojačaćemo bezbjednost svih institucija, uvesti brojnije patrole, posebno između Republike Srpske i kantona gdje postoji veći tranzit – istakao je Karan.
Kako je pojasnio, ovo je učinjeno jer postoji bojazan da bi teroristički napad u Moskvi mogao eventualno biti signal i drugim radikalno nastrojenim licima da izvrše neki teroristički čin.
– Dolaze praznici i tada će biti posebne mjere obezbjeđenja. Potrebno je da MUP izvrši reviziju i analizu svih sektora kada je riječ o službi za zaštitu lica i imovine na mjestima većih okupljanja. Sve radimo da bismo mogli brzo i adekvatno reagovati – naglasio je Karan, ukazujući da se rade i posebne obuke da bi SAJ i druge službe odgovorile svim izazovima
Mišljenja je kako se sukob Izraela i Palestine u velikoj mjeri reflektuje na BiH, a posebno zbog javnih istupa pojedinaca koji pokušavaju da stvore tenzije, a koje bi u konačnici mogle voditi i ka incidentima.
Povratnici
Ministar bezbjednosti Nenad Nešić je istakao kako je i teroristički čin u Moskvi, ali i neki drugi, pokazao da niko na svijetu, pa ni mi ovdje, ne možemo isključiti da se može dogoditi nekakav teroristički napad. Ono što je veoma bitno, rekao je, jeste to da su bezbjednosne agencije i policijske snage preduzele dodatne mjere i radnje kako bi osigurale bezbjednost svih građana. Prema navodima pojedinih medija, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) takođe su pojačale svoje aktivnosti, a koje podrazumijevaju dodatne kontrole nad paradžematima, odnosno nad svima koji su u svom dosadašnjem ponašanju pokazivali sumnjivo ponašanje.
Ministar Karan je, takođe, kao poseban rizik naveo priliv migranata, jer je BiH tranzitna zemlja na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Istakao je kako među njima sigurno ima jedan nemali broj lica koja su radikalna i spremna na djelovanje. Smatra i da potencijalno ugrožavanje bezbjednosti može biti i zbog otvorenog sukoba u Siriji, zemlje u kojoj je ratovao veliki broj državljana BiH, od kojih se veliki broj vratio.
– Problem jeste to što postojeći krivični tretman ovih povratnika sa stranih ratišta, terorista, nije adekvatan, jer imamo male ili uslovne kazne – dodao je ministar.
Prema podacima Vilson centra u Vašingtonu, među evropskim zemljama BiH je imala najveći broj građana po glavi stanovnika koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku. Na ovu potencijalnu opasnost ukazuje i dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin, navodeći da kazne koje se izriču ispod nivoa primjerenih i nemaju efekta da odvraćaju potencijalne teroriste za izvršenje nekog djela. Kao primjer navodi to što je Tužilaštvo BiH nedavno zatražilo samo tri godine zatvora za povratnika sa ratišta u Siriji Adnana Ćatića, a nakon sporazumnog priznanja krivice. Ćatić je tokom 2013. godine otišao na ratište u Siriju gdje se pridružio terorističkoj grupi “Džabat al Nusra” u kojoj je prošao obuke i postao snajperista. Župljanin smatra da pravosuđe u BiH kroz strategije mora mijenjati praksu i u okviru zakona izricati strože kazne, navodeći da u BiH postoji mnogo mjesta u kojima žive radikalni islamisti, odnosno ćelija koje mogu prerasti u terorističke.
