Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrsenje Hristovo
Danas počinje veliki Vaskršnji post koji traje narednih 48 dana, do Vaskrsa, koji se ove godine obilježava 5. maja.
Prema pravoslavnoj crkvi, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrsenje Hristovo.
Post ima dvije strane, tjelesnu i duhovnu i sastoji se kako od uzdržavanja od mrsne hrane tako i od uzdržavanja od rđavih misli, želja i djela, umnožavanja molitve, dobročinstava i svih evanđelskih vrlina.
Ipak, najvažniji cilj posta je da pomoću njega steknemo zajednicu sa živim Bogom.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušnje koja mu je postavio nečastivi.
Život svakog pravoslavnog hrišćanina treba da bude u trudu. Bez našeg duhovnog i tjelesnog truda, potpomognutog Božjom blagodaću, nemoguće je osloboditi se sile greha i sjediniti sa Gospodom. Zato post u pravoslavnoj duhovnosti zauzima veoma važno mjesto i bez njega nema napretka ni u jednoj hrišćanskoj vrlini.
Na post nailazimo u mnogim religijama, mada on jedino u pravoslavnom hrišćanskom predanju dobija svoj puni duhovni smisao i ne odnosi se samo na telesno uzdržanje već podrazumeva i trud duše u vrlinama.
Post je postojao i u starozavetnoj Crkvi, Božja zapovijest o postu data je još praocu Adamu u raju. Tek kada je prekršio zapovijest posta, Adam je pao u slastoljublje i gordost.
Еvo kako nas Sveti Jovan Zlatousti uči šta je istinski post:
„Kažeš da postiš. Uvjeri me u to svojim djelima. A koja su to djela? Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš sa neprijateljem svojim, izmiri se sa njim. Vidiš li na ulici neko lijepo lice, odvrati svoj pogled od njega. Dakle, ne samo da postiš stomakom, već i očima i sluhom, i rukama i nogama i svim udovima tijela. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Noge neka poste tako što neće hoditi putevima greha. Oči neka poste tako što strasno neće posmatrati lijepa lica niti u zavisti gledati na dobra drugih ljudi. Kažeš da ne jedeš meso. Ali, čuvaj se da ne gutaš pohotljivo očima ono što vidiš oko sebe. Posti i sluhom svojim ne slušajući ogovaranja i spletke. Ustima i jezikom svojim posti i uzdržavaj se od ružnih riječi i šala. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.“
Post je neraskidivo povezan sa milostinjom i zato nas stari hrišćanski pisci uče da višak novca koji uštedimo na umerenoj ishrani u periodu posta možemo da udijelimo kao milostinju siromašnim i bolesnim te tako uskrativši suvišno tijelu darujemo potrebno duši.
