SARAJEVO – Globalni geopolitički izazovi nameću potrebu za jačanje sigurnosnih kapaciteta.
To je i jedan od razloga zbog kojeg su pojedine evropske države, ali i susjedi odlučile da uvedu ili vrate obavezu služenja vojnog roka.
BiH, za sada, neće krenuti tim stopama. Osim što izostaje politička saglasnost, nedostaje nam i novca.
Od evropskih država vojni rok obavezan je u Bjelorusiji, Estoniji, Litvaniji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Ukrajini, Kipru, Švajcarskoj, Grčkoj, Austriji i Turskoj. Razloge “za” i “protiv” ove ideje vagaju i susjedi. U Srbiji je pokrenuta inicijativa za ponovnim uvođenjem vojnog roka, dok Hrvatska sprema poligon za svojevrsnu obuku. BiH, s druge strane, nema konkretan pristup ovoj temi, jer nisu stečeni uslovi za njeno elaboriranje, navode za N1 iz ministarstva odbrane BiH.
“Članom 79. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine koji je predložila Komisija za reformu odbrane definisano je da se „Vojna obaveza regulisana entitetskim zakonima ukida na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine 1. januara 2006. godine“. U skladu sa odredbama tog člana ukinuto je i služenje vojnog roka, jer je isto bilo dio vojne obaveze. Ukidanje vojnog roka bio je dio reforme odbrambenog sistema u našoj zemlji, dakle dio jednog djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva odbrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine”, naveli su.
Rezultati istraživanja Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva pokazuju da 90% ispitanika podržava ovu ideju. Treba li vratiti obavezu služenja vojnog roka, pitali su i građane Sarajeva. Oni koji za to jesu, kao argumente navode, ne samo bezbjednost jedne države, nego i pedagoške navike mladih.
“Jesam, ja sam služio vojsku, To je korisno. Treba znati koristiti i oružje i odbranu i samoodbranu”, rekao je jedan od građana.
Vraćanje vojnog roka u BiH u ovom trenutku niti je potrebno, niti je moguće, stava je ministar državne bezbjednosti.
“Takođe, smatram da oružane snage treba rasformirati, te umjesto njih ojačati civilne zaštite, kako bi bili spremni u slučaju eventualnih prirodnih katastrofa i pomoći ljudima širom BiH. Oružane snage u ovom obliku zaista ne služe svojoj svrsi”, rekao je Nenad Nešić.
A granicu, prema njegovim riječima, eventualno mogu zaštititi pripadnici Granične policije, uz pomoć drugih policijskih agencija. Osim toga, upućeni podsjećaju na to da vojni rok, itekako, košta, te da u budžetu nema mjesta za ovu svrhu.
“Shodno Zakonu o odbrani, Oružane snage BiH imaju tu profesionalnu aktivnu komponentu i imaju rezervni sastav. Nije predviđeno da u svom sastavu da imaju vojnike koji bi služili obavezan vojni rok”, rekao je Safet Mušić, stručnjak za bezbjednost.
Da se kuća gradi od temelja, a ne od krova, odnosno, da je važnije baviti se stvarnim problemima koji opterećuju bh. Oružane snage, koje vape za modernizacijom, smatraju i pojedini državni parlamentarci.
Barem za sada, državno ministarstvo odbrane stavilo je tačku na ovu temu i samim tim suzilo prostor za dalje kalkulacije.
