Više od hiljadu ljudi jučer se okupilo u Srebreniku kako bi spriječili eksploataciju bakra i litijuma, koja je najavljena
Naime, sama najava rudarenja izazvala je burne reakcije među građanima, ekološkim aktivistima i lokalnim vlastima, pišu tuzlanske.ba
Nakon što je Skupština Tuzlanskog kantona usvojila Nacrt Prostornog plana za period 2025–2045, u kojem je predviđen istražni prostor za eksploataciju ovih sirovina uslijedila je i jasna poruka građana, koji su kazali kako neće dati svoj grad i prirodu za rudnike.
Tako je jučer održano okupljanje građana u Sladni kod Srebrenika.
Građani su u samo 10 minuta potpisali 500 jedinstvenih komentara u kojima se traži brisanje istraživanja i ekploatacije litijuma i bakra u Srebreniku iz Nacrta prostornog plana Skupštine Tuzlanskog kantona.
„Ljudi su na ovom narodnom zboru potpisivali primjedbe i sugestije na Prostorni plan, posebno protivljenje rudniku bakra u Sladni i litijuma u Srebreniku“, kazali su iz „Kartone revolucije“.
Jedna od najozbiljnijih kritika odnosi se na nedostatak transparentnosti u procesu javnog uvida. Građani ističu da javnost nije bila adekvatno obaviještena o terminima i sadržaju javnih rasprava – informacije su objavljene isključivo putem web stranice Ministarstva i Službenog glasnika, što je u suprotnosti s Aarhuskom konvencijom, koja obavezuje na širu i pristupačniju informisanost svih društvenih grupa.
Također, ukazuje se na nedovoljnu stručnu zastupljenost iz oblasti zaštite okoliša u izradi samog plana. Od 42 imenovane osobe u stručnom timu, samo jedna dolazi iz oblasti šumarstva, dok su ostali mahom iz oblasti prava i tehničkih nauka. Ovakav pristup, kako se navodi, zanemaruje interdisciplinarnost i ugrožava legitimitet dokumenta.
Posebnu zabrinutost izaziva planirana eksploatacija metaličnih sirovina kao što su litijum, bor, magnezijum, nikl, kobalt i bakar, u naseljenim i osjetljivim područjima poput Srebrenika, Lukavca, Živinica i Banovića. Građani naglašavaju da bi takve aktivnosti mogle dovesti do zagađenja vode, tla i zraka, a time i do direktne prijetnje zdravlju stanovništva, posebno djece i starijih osoba.
Iako je važećom Uredbom Vlade FBiH obavezna izrada Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za ovakve dokumente, ona nije urađena niti je proces javnih konsultacija o njoj pokrenut. Bez ove analize, kako se navodi, ne može se govoriti o odgovornom planiranju koje poštuje principe održivog razvoja.
Jedan od ključnih problema jeste i nedovoljno uvažavanje zaštite prirodnih područja, uprkos tome što BiH ima tek oko 4% zaštićene prirode – najmanje u Evropi. Novi prostorni plan ne uključuje konkretne mjere ni rokove za proširenje zaštićenih zona, iako se u drugim strateškim dokumentima taj cilj jasno ističe.
Građani su iznijeli i konkretne prijedloge, tražeći brisanje planiranih rudarskih aktivnosti iz Plana, posebno u gradovima i općinama s visokom naseljenošću i bogatim vodnim resursima. Ističu da Srebrenik, koji je prepoznat kao gusto naseljena sredina s rastućom populacijom, već sada trpi pritisak zbog planiranih zahvata poput bušenja bunara i izgradnje akumulacije, te da bi bilo kakva rudarska aktivnost mogla dovesti do ozbiljne kontaminacije izvorišta pitke vode.
Upozoravajući na primjere iz Srbije – konkretno iz doline Jadra gdje su istraživanja litijuma dovela do zagađenja tla, vode i uništenja usjeva – građani apeluju na nadležne institucije da stave javno zdravlje, vodne resurse i očuvanje prirode ispred komercijalnih interesa pojedinih investitora.