Bojkot tržnih centara u Bosni i Hercegovini privukao je pažnju javnosti i medija, a njegova efikasnost i uticaj na cijene osnovnih životnih namirnica bili su glavne teme diskusije među ekonomskim stručnjacima, sindikalnim predstavnicima i udruženjima potrošača. Iako su mišljenja o stvarnom efektu ove akcije podijeljena, poruka potrošača je bila jasna – građani su nezadovoljni neprestanim rastom cijena i zahtijevaju konkretne mjere. O ovoj temi za N1 govorili su Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH i ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Jasna poruka potrošača
Adis Kečo istakao je da je bojkot imao simboličnu vrijednost i poslao snažnu poruku ne samo trgovcima, već i vlastima. Prema njegovim riječima, potrošači su pokazali da su svjesni svoje ekonomske moći te da su spremni djelovati kako bi zaštitili svoja prava. Također, napomenuo je da su vlasti već počele razmatrati određene regulatorne mjere kako bi se obuzdala nekontrolisana poskupljenja.
Shodno navedenom upitali smo ga i o potrošačkoj korpi koja je znatno porasla prema posljednjim izvještajima?
“Prema posljednjim podacima koje smo prikupili za decembar 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosi preko 3.100 KM. Ono što svakako tu treba naglasiti jeste da ta sindikalna potrošačka korpa ne obuhvata bilo kakav luksuz. Govorimo o cigaretama, govorimo o alkoholu, govorimo o još jednoj izuzetno bitnoj stavki, a to su krediti. Dakle, tu stavku apsolutno nismo mogli ni uvrstiti, iako mi dobro znamo da gotovo da nema građana koji nije zadužen kreditno. Dakle, nije rijetka situacija da vidimo na kasama da se i namirnice kupuju na rate. Definitivno je sindikalna potrošačka korpa skuplja iz mjeseca u mjesec. To je ono što nas negdje zabrinjava. Imali smo tu neku akciju zaključavanja cijena, čini mi se da ona nije urodila plodom. Pa evo, videli smo da federalni ministar trgovine ističe da cijene nisu zaključane. Odnosno da su, bez obzira na zaključane cijene, baš za te namirnice, veće cijene u tržnim centrima. Da, one su bile prije možda nekih godinu dana, kada je bila akcija zaključavanja cijena. Međutim, ni tada mi nismo osjetili to na sindikalnoj potrošačkoj korpi. Dakle, već tada smo mi znali i upozoravali da zaključavanje cijena neće biti. Prošle smo, recimo, vlada u Hrvatskoj već bolje reaguje sa većim brojem proizvoda. Trgovački lanci obuhvataju mnogo veći broj proizvoda gde će se zaključati cijena, ili, čini mi se da je potrebno smanjiti cijene za određene proizvode”, rekao je Kećo i dodao:
“Mislim da zaključavanje cijena u ovom momentu, po ovim cijenama koje su danas, ne bismo postigli ništa. Mi trebamo raditi na izmjeni zakonske legislative u kojoj ćemo ograničiti ovu maksimalnu maržu. Čini mi se da je najveći problem u ovim maržama. Mi znamo isto tako da trgovci koji kupuju robu da bi je stavili na svoje police imaju određene rabate. I na tim rabatima se jako dobro može zaraditi. I te imamo informacije svakako. Sve to treba negdje staviti na papir i vidjeti u kom smjeru je najbolje ići. Mi smo za neka sistemska rešenja”.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, naglasila je da je bojkot pokazao solidarnost građana i njihovu spremnost na akciju, iako je bilo onih koji su sumnjali u efekte jednodnevnog odricanja od kupovine. Posebno je istakla značaj medija u širenju poruke, ali i ulogu mladih koji su inicirali ovu akciju.
“Pa u suštini zadovoljna sam, čak rekla bih jako zadovoljna, ne, nismo zadovoljni baš izlaskom, odnosno suzdržavanjem potrošača od nekupovine, bilo je puno onih koji su bili u dilemi, koji su smatrali da to nema velikog efekta jer su njihova možda očekivanja bila isuviše velika, da se nešto učini i na ekonomskom planu, što je naravno nemoguće suzdržavanjem od kupovine, ne na jedan dan, nego na više dana, mi ipak živimo, moramo da kupujemo robu, moramo da se organizujemo porodično i teško je očekivati neke velike ekonomske efekte. Međutim, zadovoljna sam porukom koja je poslana svima i trgovcima, proizvođačima, trgovcima, državnim institucijama. Poruka je sigurno stigla do svih, pa čak i prema potrošačima. Poruka da su potrošači moćni, da su potrošači oni zbog kojih se proizvodi, da su tržni centri napravljeni zbog nas i da sav taj uvoz, izvoz i sve to što čini pola tržišta su zapravo potrošači. Zaista sam zadovoljna i ovom prilikom bih se zahvalila svim potrošačima koji su se suzdržali od kupovine, naravno i onima koji su nas podržali verbalno, ali su ipak izašli da kupe i verovatno će idući put biti malo disciplinovaniji. Naravno, zahvalila bih se vama, medijima, jer preko medija praktično svi su ovu poruku dobili i ova poruka čak je dobila mnogo više na značaju, mnogo više na snazi nego da nismo imali takvu pažnju medija. I, naravno, naša poruka je pojačana i time što se u isto vrijeme dešavaju bojkoti i u Crnoj Gori, i u Srbiji, i u Hrvatskoj, znači u svim zemljama okruženja. Smatram isto tako da i potrošači u Republici Srpskoj nisu zaostajali za potrošačima u Federaciji BiH, tako da je zaista poslana moćna poruka i mislim da će se ipak imati određeni respekt prema tome”, navela je Bulić.
Može li ciljano bojkotiranje trgovina donijeti rezultate?
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi fokusiran, dugotrajniji bojkot određenih trgovinskih lanaca mogao biti efikasniji. Prema njegovom mišljenju, ukoliko bi se potrošači usmjerili na jednu prodavnicu ili lanac i nastavili bojkot duži period, to bi moglo prisiliti trgovce da smanje cijene, što bi natjeralo i konkurenciju na slične poteze. Također, predložio je da se putem digitalnih platformi organizuje prijavljivanje nepoštenih trgovinskih praksi, čime bi se povećala transparentnost cijena i omogućila bolja informisanost potrošača.
“Danas je to vrlo lako raditi putem Vibera. Tako da ja preferiram mogućnost komunikacije između udruženja potrošača i samih potrošača, targetirajući pojedine prodavce. Ono što je sigurno to je da kada bi inspekcija konstatovala narušavanje propisa o maksimiziranim maržama, onda bi trebalo kazniti te trgovinske sisteme tako što bi se zatvorili na sedam dana. Znate, to bi tek bila poruka koja bi bila prepoznatljiva kod potrošača, a s druge strane, jako ozbiljno upozorenje trgovcima da zarada koju će ostvariti na potrošačima može biti veća od same kazne. Postoji čitav niz mogućnosti koje treba iskoristiti i povezati u ovu jednu modernu komunikacionu tehnologiju koju imamo. Tako da definitivno mislim da treba provjeriti ili biti siguran da smo u nekom od trgovinskih lanaca prepoznali ponašanje koje je neadekvatno u smislu zarada i u smislu povećanja cijena. A s druge strane, moramo razumjeti da postoji jedan drugi element, a to je da su naši građani i naša domaćinstva u teškoj ekonomskoj situaciji. Bilo bi dobro iskoristiti iskustvo koje smo videli u Crnoj Gori, kada je ministarstvo trgovine pozvalo ključne velike trgovinske lance i ponudilo im da se međusobno konkurišu po osnovu 25 proizvoda i ko da najpovoljniju cijenu za taj proizvod, bit će targetiran preko državnog medija, odnosno televizije. Hoću da kažem, postoji čitav niz mogućnosti gdje možemo sučeliti trgovce između sebe, da budu konkurencija i to prava. A s druge strane i ove komunikacijske sisteme tipa Viber koristiti za prijavu tržnim udruženjima potrošača, kako bi udruženja potrošača mogla pravilno i blagovremeno reagovati”, pojasnio je Pavlović.
Smatra da je bojkot pokazao dvije dobre stvari.
“Jedno, da ta jedna spontana inicijativa u koju se uključila Bosna i Hercegovina i da su ljudi razumjeli poruku, da su učestvovali u događaju i da su na neki način iskazali svoje nezadovoljstvo. To je odlično što se desilo jer vidimo da bez organizovanih potrošača u bilo kojem segmentu ne možemo vršiti drugačiji pritisak na trgovinske lance. Ja sam naveo taj primjer da je najjeftinija pasta za zube koštala prije četiri mjeseca manje od 2KM, sada košta 3KM. To su dakle neki artikli koji nisu na spisku limitiranih marži, a onda su srodni u potrošnji kod kupovina kao i ova roba koja je sa fiksnim maržama. Tako da praktično na taj način tržni lanci uzimaju veći iznos novca nego što bi im normalno pripadalo”, istakao je Pavlović.
Rastuće cijene i sindikalna potrošačka korpa
Sindikalna potrošačka korpa u decembru 2024. godine premašila je 3.100 KM, što pokazuje da su troškovi života drastično porasli. Kećo ističe da ovaj iznos ne uključuje luksuzne proizvode niti troškove kredita, što dodatno otežava ekonomski položaj građana.
Posebno je ukazao na to da su trgovci povećali cijene osnovnih proizvoda mnogo prije nego što je došlo do povećanja minimalne plate, što potvrđuje da rast plata nije direktni uzrok inflacije.
Zaključavanje cijena i regulacija tržišta
Gordana Bulić podsjetila je da su udruženja potrošača često upozoravala na nepravilnosti u trgovinama, poput razlika u cijenama između rafova i kasa.
Smatra da bi bolja regulacija i strože kazne za trgovce koji zloupotrebljavaju potrošače bile efikasnije od kratkoročnih mjera poput zaključavanja cijena, koje nisu donijele očekivane rezultate.
Šta dalje?
Nakon bojkota, otvorilo se pitanje njegovog nastavka i daljih koraka građana. Jedna od mogućnosti je širenje akcije na više dana sedmično, kako bi efekat bio vidljiviji. Pavlović smatra da bi i organizovana konkurencija među trgovcima, poput modela iz Crne Gore gdje se trgovinski lanci takmiče u snižavanju cijena određenih proizvoda, mogla dati konkretne rezultate. Također, predložio je da građani budu oprezniji pri kupovini i da racionalizuju svoje troškove kako bi poslali snažniji signal trgovcima.
Bojkot je pokazao da građani nisu spremni pasivno posmatrati rast cijena i da zahtijevaju promjene. Da li će vlasti i trgovci ovu poruku shvatiti ozbiljno i preduzeti konkretne mjere, ostaje da se vidi u narednim mjesecima.
