BIHAĆ – Zaštita šuma na području Unsko-sanskog kantona zakonski nije dobro uređena, zbog čega su u pripremi izmjene pravnih propisa koje regulišu ovu oblast, potvrđeno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.
Posao na zaštiti šuma, prvenstveno od nelegalne sječe, zadatak je pripadnika Kantonalne uprave za šumarstvo, ali se vremenom pokazalo da ova služba kadrovski i materijalno nije u stanju da kvalitetno obavlja ovaj posao.
„Objektivno, oni ne mogu odgovoriti ovom zadatku, tako da su u ‘Unsko-sanskim šumama’, preduzeću koje gazduje šumskim resursima kantona, bili prisiljeni da kroz sistematizaciju i organizaciju rada formiraju sopstvenu službu ili takozvane osmatrače i oni vrše nadgledanje i neku privremenu zaštitu šuma“, kaže Asim Dizdarević, sekretar pomenutog ministarstva.
Međutim, problem je što osmatrači nemaju zakonske nadležnosti niti ovlaštenja kako postupati u slučajevima kada dođe do nelegalne sječe šume.
„Najveći naš problem je nedostajuća zakonska regulativa, nije nam dopušteno nositi oružje i često smo na udaru šumokradica. Česti su i fizički napadi, pa smo tako posljednji slučaj imali u oktobru prošle godine kada je naš osmatrač Fikret Šahinović prilikom obavljanja svojih poslova pretučen i zadobio je teške povrede. Prije toga to se desilo jednom mladom momku koji je tek počeo raditi, pa mu je čak slupano i vozilo“, kaže Edhem Dizdarević, jedan od osmatrača.
Na neuređene zakonske propise u vezi sa čuvanjem i zaštitom šuma upozorava i Haris Koljić, direktor „Unsko-sanskih šuma“, koji kaže kako je paradoksalna situacija da izdvajaju značajna sredstva i plaćaju usluge Kantonalnoj upravi za šumarstvo, a istovremeno su prisiljeni angažovati vlastite ljude na tim poslovima.
„Bila bi totalna anarhija da nemamo naše ljude u šumi, iako drugima plaćamo oko 1,2 miliona maraka za zaštitu. Tako smo bili prisiljeni da organizujemo sopstvenu službu koja broji osamdesetak ljudi i to nas košta dodatnih tri miliona maraka, a ti ljudi s druge strane nisu prepoznati u zakonu“, kaže Koljić.
U posljednjih nekoliko godina šume u državnom i privatnom vlasništvu nalaze se na velikom udaru šumokradica.
Primjera radi, mještani sela Škrljevita, koje je udaljeno desetak kilometara od Sanskog Mosta, već godinama upozoravaju na nezakonitu sječu i devastaciju šuma koje su u njihovom vlasništvu, te ističu kako je ta sječa dobila enormne razmjere.
„To su dobro organizovane grupe, sa traktorima i svom potrebnom mehanizacijom, a možda su i naoružani, ni to nije isključeno. Sarađuju međusobno, a ima ih iz oba entiteta, ono što rade je gola sječa, jer sijeku sve odreda i ništa ne ostavljaju“, kaže Jure Stojić, jedan od mještana pomenutog sela.
Inače, Škrljevita je selo koje su prije rata nastanjivali isključivo mještani hrvatske nacionalnosti, tokom i poslije rata ono je opustjelo, kuće su devastirane i porušene, a niko od ranijih stanovnika nije se vratio da ponovo živi na ovim prostorima, pa je posao šumokradicama značajno olakšan.
