Pomjeranje sata između ljetnjeg i zimskog računanja vremena već decenijama je uobičajena praksa, koja u Bosni i Hercegovini i dalje opstaje, dok su pojedine zemlje ipak odustale od tog koncepta.
Ova praksa izaziva rasprave širom svijeta. U Evropi i mnogim drugim zemljama pomjeranje kazaljke ima dugu tradiciju, ali se sve češće dovodi u pitanje.
Pomjeranje sata u oktobru podrazumjeva vraćanje kazaljke jedan sat unazad, što obilježava prelazak sa ljetnjeg na zimsko računanje vremena.
Cilj ove prakse je prvenstveno ušteda energije, jer se tokom letnjih mjeseci dnevna svijetlost koristi duže uveče, dok se zimi ranije razdanjuje.
Prvobitna ideja o promjeni vremena potiče iz Prvog svjetskog rata, kada su države poput Njemačke i Austro-Ugarske uvele sezonsku promjenu vremena kako bi uštedjele energiju.
Ideja o uštedi energije, međutim, sve se više dovodi u pitanje. Istraživanja pokazuju da ušteda nije toliko značajna kako se očekivalo, a mnogi stručnjaci ističu negativne posljedice koje pomjeranje sata može imati na zdravlje.
Promjene vremena mogu uticati na naš biološki ritam, izazivajući probleme sa spavanjem, koncentracijom i opštim raspoloženjem.
Dok sektori poput turizma i zabave bilježe određene koristi od dužih ljetnjih dana, druge grane, kao što su poljoprivreda i građevinarstvo, trpe zbog prilagođavanja radnog vremena.
Upravo zbog ovih kompleksnosti, u nekim evropskim zemljama se uveliko pregovara o ukidanju pomjeranja sata. Neke zemlje su ukinule ovu praksu, a Bosna i Hercegovina još uvijek zadržava tradicionalnu praksu prelaska između ljetnjeh i zimskog računanja vremena.
