BANJALUKA, SARAJEVO – Srpska ne da ni pedalj svoje zemlje, tako bi se ukratko mogli sažeti stavovi iz RS, a nakon najava koje su se pojavile u medijima, prema kojima Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, planira u narednih šest mjeseci nametnuti zakon o državnoj imovini.
Šmit je, kako se tvrdi, o svojim namjerama već obavijestio članice Upravnog odbora za implementaciju mira (PIC), ali mu je iz Srpske poručeno da je stav iz RS po tom pitanju jasan.
„Ja mislim da oni ispipavaju puls i da žive u toj sarajevskoj kotlini pa prema tome formiraju svoje svjetonazore. Ali trebalo bi malo da shvate kakvo je raspoloženje građana Republike Srpske, ne samo u Banjaluci, nego u svakoj opštini i da je to za sve nas neprihvatljivo. Treba da znaju da su sve skupštine opština u Republici Srpskoj usvojile dokument deklaracije o čuvanju imovine Republike Srpske“, naglasio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u izjavi za „Nezavisne novine“.
Dakle, kako je dodao, taj dokument nije usvojila samo Narodna skupština Republike Srpske, već i svi lokalni parlamenti.
„Tako da, ako neko hoće baš da dobije protiv sebe svakog građanina, svaku opštinu i Skupštinu i Vladu Srpske, taj sigurno igra na sukobe i nije mu nikakav cilj regulisanje pitanja imovine, nego izazivanje sukoba. To je isto kao kad bi nam rekli da će nas priključiti na respirator“, rekao je Stevandić, te dodao da Srbima ne bi smetalo da Šmit nađe neki kompas, bez obzira na to što ga Srbi ne priznaju.
Milorad Kojić, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, poručuje da Srpska ne da ni pedalj svoje imovine, te dodaje da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i ustavima BiH i entiteta.
„Imovina je isključiva nadležnost entiteta i oni apsolutno samostalno u potpunosti raspolažu svojom imovinom. Nijedan zakon ne može da bude iznad ustava i ustavnih nadležnosti“, rekao je Kojić za „Nezavisne novine“.
Pitanje imovine je, dodaje Kojić, crvena linija, a Šmit nema ni legitimitet ni nadležnost da zakonska rješenja nameće.
„Ako govorimo o odgovoru, on mora da bude baš onakav kao i ranije, a to je da nadležni organi, a prije svega mislim na Narodnu skupštini, donesu akte u smislu zaštite ustavnog poretka Republike Srpske“, poručuje Kojić.
Tvrdnju da Šmit planira nametnuti zakon o državnoj imovini objavio je portal Klix, koji dalje navodi, pozivajući se na dva nezavisna izvora, da Šmit na sjednici PIC-a nije dobio podršku Turske i Francuske, ali ne jer se te zemlje protive samom nametanju, već zbog sadržaja zakona.
Ovaj portal piše da je Šmitova ideja da u budućem, nametnutom zakonu o državnoj imovini, „ostavi prostor za selektivan pristup državnoj imovini“, odnosno da bi se državna imovina, tj. raspolaganje njome, moglo tumačiti na različite načine.
Prema toj zamisli, kako se dalje dodaje, imovinom koja je od interesa u kontekstu investicija moglo bi se raspolagati bez potrebe saglasnosti nivoa BiH.
Podsjetimo, Prijedlog zakona o državnoj imovini nedavno je usvojilo Predsjedništvo BiH, i to preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva je pojasnila da je ista situacija bila i sa zakonom o gasu, koji su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, isto usvojili preglasavanjem.
Prema Prijedlogu zakona o imovini koji je usvojen u Predsjedništvu, država BiH je vlasnik imovine i nosilac prava vlasništva na toj imovini. Entiteti i niži nivoi je mogu koristiti ili imati u vlasništvu ako im je potrebna za njihove nadležnosti, ali u onoj mjeri kako to utvrdi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
