Ovogodišnja sezona bila je povoljna za bh. pčelare, prinosi meda su zadovoljavajući, a kvalitet dobar. Uprkos punim košnicama, proizvođači se suočavaju s paradoksalnom situacijom da meda ima dovoljno, ali prodaja ide teško jer je tržište preplavio patvoreni proizvod, a kupci su izgubili povjerenje.
Ovogodišnja sezona će ostati upamćena po dobrim prinosima meda, ali i po gorkom ukusu nepravde među pčelarima. Naime, kilogram pravog meda u prosjeku košta 25 KM, ali se vrijednost povjerenja kupaca pokazala daleko važnijom.
Ono je narušeno zbog sve većih količina lažiranog meda na bh. tržištu te je danas teže vratiti povjerenje kupca nego proizvesti proizvod.
„Mi u svemu imamo poskupljenje od okvirno 50 posto, ali je med ostao na istoj cijeni koja se već nekoliko godina kreće od 20 do 25 konvertibilnih maraka. Razlog nije u ekonomskoj krizi, već u poroznosti naših granica i preplavljenosti tržišta patvorenim, odnosno lažnim medom, koji se prodaje po znatno nižim cijenama. Na policama je danas zastupljeno više od 60 posto lažnog meda koji naši kupci koriste“, kazao je za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara TK Senad Hodžić.
Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Prema savjetima pčelara, pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce.
Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.
„Laboratorije koje se bave proizvodnjom lažnog meda su se usavršile do te mjere da je danas izuzetno teško prepoznati patvoreni med. Ali, pravi pčelari imaju jednu dodatnu metodu kojom se može vrlo jednostavno utvrditi razlika. Naime, med stavite na komad papira i potom ga zapalite. Ukoliko med gori onda je riječ o patvorenom, a suprotno od toga je u pitanju pravi domaći proizvod“, pojašnjava nam pčelar Ćazim Mujarić iz Ribnice nadomak Zavidovića.
Selećim pčelarstvom se bavi već dug niz godina, a govoreći o tuzlanskoj regiji, najplodonosnijom lokacijom smatra predjele Konjuha. Kaže nam da se unazad deset godina klimatske promjene svakako dešavaju i osjete, a uzrokovane su ljudskim faktorom.
„I pored svega, ova godina je bila slična prošloj i zadovoljan sam prinosima. Ali, plasman proizvoda na tržište je otežan. Naša prodaja se uglavnom odvija na kućnom pragu, na osnovu preporuke kupaca“, ističe Mujarić.
Pčelari već godinama upozoravaju da institucionalna kontrola kvaliteta meda u BiH nije na zadovoljavajućem nivou. Iako postoje zakonski propisi koji zabranjuju prodaju patvorenog meda, u praksi je kontrola rijetka i neefikasna.
Slično iskustvo kao naš prethodni sagovornik dijeli i Milorad Vuković koji se pčelarstvom bavi profesionalno već 50 godina.
„Prodaja proizvoda na tržištu je izuzetno teška jer su mušterije izgubile povjerenje zbog vještačkog meda koji je zastupljen u trgovinama. Mi se trudimo mušterije ubijediti da je naš med zaista kvalitetan te da ih dodatno educiramo da taj proizvod moraju koristiti kao hranu koja doprinosi pojačanju imuniteta, a ne lijek“, dodaje Vuković.
Svoj pčelarski posao već može nazvati industrijskim, uzme li se u obzir da u vlasništvu ima više od 500 košnica. Govoreći o samom proizvodnom procesu, kaže da je on danas znatno napredniji i manje kompleksniji u odnosu na decenije ranije.
„Kao proizvodna oblast, pčelarstvo je danas daleko otišlo u odnosu na godine u kojima je naprimjer djelovao moj otac. U mojoj proizvodnji nastaju izuzetno velike količine meda i tu dolazimo opet do problema plasmana. Nekada ranije, ljudi su držali po 10 ili 20 košnica te nisu imali probleme sa kojima se mi suočavamo“, nadovezuje se Vuković.
Bosna i Hercegovina ima idealne prirodne uslove za razvoj pčelarstva, kao što je bogata flora, čista priroda i duga tradicija. Međutim, bez organizovanog otkupa, brendiranja i strožije kontrole tržišta, domaći proizvođači teško mogu konkurisati uvoznim i lažnim proizvodima.
O svim problemima i izazovima s kojima se pčelari suočavaju, govorilo se tokom međunarodnog sajma meda u Tuzli, u okviru kojeg se vršila i ocjena kvaliteta meda. Čak 772 uzorka iz 11 država su bila izložena provjerama, a analize su pokazale visok kvalitet proizvoda, jer je 90 posto pristiglih uzoraka dobilo zlatnu medalju.
